Granični prijelazi na sjeveru Kosova u utorak su ponovno otvoreni, nakon blokade u prethodna dva dana zbog najavljenih mjera Prištine o izmjeni tretmana identifikacijskih dokumenata i registarskih tablica izdanih u Srbiji, a sve zapreke sa cesta su uklonjene, no trajno rješenje zasad nije vidljivo.
Administrativni prijelazi Jarinje, Brnjak i Merdare su potpuno funkcionalni, nema gužvi ni dužih zadržavanja, izvijestio je s terena reporter Radio-televizije Srbije, a prištinska RTK javlja da je na prijelazima "situacija normalizirana" i da nema zadržavanja dužih od 20 minuta.
Napetosti na sjeveru Kosova potaknute su odlukom Prištine da recipročnim mjerama, umjesto identifikacijskih dokumenata i registarski tablica izdanih u Srbiji, izdaje tromjesečne "ulazno-izlazne dokumente" za srpske državljane Srbije koji dolaze na teritorij Kosova, a tablice sa srbijanskim oznakama kosovskih gradova zamijeni oznakama RKS.
Te su mjere digle na noge i Srbe na kosovskom sjeveru i državni vrh u Beogradu koji preko Srpske liste, sestrinske stranke (SNS) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, politički kontrolira većinu zbivanja u tom dijelu Kosova.
Srbi na sjeveru Kosova blokirali su u nedjelju 31. julu ceste prema graničnim prijelazima sa Srbijom, Jarinje i Brnjak, a srbijanski predsjednik u dramatičnom je obraćanju domaćoj javnosti pozvao vlasti u Prištini i međunarodnu zajednicu da se "urazume" kako bi se izbjegli sukobi.
Nakon diplomatske intervencije Washingtona i poziva američkog ambasadora u Prištini kosovska vlada je najavila da će odgoditi primjenu odluka do 1. septembra, uz uslov da se uklone blokade.
Tako je umjesto nove runde pregovora u prvi plan ponovno izbio novi val napetosti, a pogledi na aktualnu situaciju se osjetno razlikuju, ovisno dolaze li iz Beograda ili Prištine.
Zajednička je jedino ocjena neovisnih analitičara da objema stranama tenzije u izvjesnoj mjeri odgovaraju jer na unutrašnjem planu postoje problemi koji se povremeno mogu pomesti pod tepih dnevno-političkim igrama na nacionalnu kartu i inzistiranjem na "nacionalnim i državnim interesima", te suverenitetu koji i Beograd i Priština izbacuju u prvi plan.
U međuvremenu, Beograd intervenciju Washingtona poslije koje je Prištini odgodila primjenu spornih odluka do 1. septembra, vidi kao svoju diplomatsku pobjedu, optužujući Albina Kurtija da je skoro sukob doveo na sam rub.
"Brzo odlaganje primjene odluke na mjesec dana samo pokazuje da su međunarodni akteri još jednom uvidjeli koliko su srpska i albanska strana blizu ekscesa koji proces može odvesti u nepovrat", ocijenio je u utorak docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić za agenciju Tanjug.
On je uvjeren kako je na sceni "duboko međusobno nerazumijevanje i nepovjerenje koje s dosadašnjim procesom dijaloga nije uspjelo umanjiti izglede za izbijanje sukoba".
S druge strane, kosovski politički analitičar Shkëlzen Maliqi drži da Kurti "taktičkim potezima, malo po malo, steže obruč" u pogledu pune integracije sjevera Kosova u pravni sistem, dovodeći predsjednika Vučića i Srpsku listu u tešku poziciju da pozivaju Srbe na "pobune" kratkog daha. Maliqi vjeruje da je Vučić u pat-poziciji i da mora stalno uzmicati.
"Alarmi su mu defanzivni, kruni mu se pozicija i vlast na svim frontovima, pa i na Kosovu, gdje ne smije riskirati vojnu intervenciju koja bi ga sasvim svrstala u ‘ruski svijet‘ ", rekao je Maliqi za beogradski list "Danas".
S druge strane, Vučić je u utorak ocijenio da je "dobro što je Priština, pod pritiskom međunarodnih predstavnika, odustala od prvobitne namjere da izazove sukob i odvede cijelu regiju u nestabilnost", saopćeno je iz njegova ureda.
"Srbija će se uvijek zalagati za mir i dijalog, kao jedini način za rješavanje otvorenih pitanja", rekao je Vučić u razgovoru s ruskim veleposlanikom u Beogradu s kojim je razgovarao o posljednjem događaju na Kosovu i situaciju u regiji.
