Više od 900 godina star je mit po kojem je čarobnjak Merlin odveo ljude u Irsku kako bi uzeli magični kameni krug nazvan Ples divova i podigli ga u Engleskoj kao spomenik svojim mrtvima. Vjerovalo se da je riječ o izmišljotini, iako je Stonehenge izgrađen od kamena iz Walesa, koji je prije smatran irskim teritorijem.
Sada je u Walesu otkriven ogormni kameni krug koji su stvorili neolitički ljudi, s obilježjima koji ukazuju da legenda iz 12 stoljeća možda nije puka fantazija. "Istražujem Stonehenge već 20 godina i ovo je zaista najuzbudljivije što smo ikad otkrili", rekao je za Guardian Mike Parker Pearson, profesor na University College London.
Arheološko nalazište iz neolitika u Walesu upadljivo je slično Stonehengeu. Promjer tog neolitičkog kruga je 110 metara, identičan krugu koji zatvara Stonehenge, na 225 kilometara udaljenost. Zar je moguće da je neko selio kamene grdosije na tu udaljenost? Oba neolitička kruga su uređena prema ljetnom solsticiju. Arheolozi su u Walesu otkopali niz kamenih rupa koje prate obrise kruga, a te kamene rupe odgovaraju Stonehengeovim stubovima. Jedan od njih u temelju ima otisak koji odgovara neobičnom presjeku kamena Stonehengea "poput ključa u bravi", kažu britanski arheolozi. Čini se da su nađeni dokazi da je najveći prethistorijski spomenik u Engleskoj u stvari podignut u Walesu i tamo poštovan stotinama godina prije nego što je demontiran i odvučen u engleski Wiltshire.
Legendu o čarobnjaku Merlinu zabilježio je Geoffrey od Monmoutha, koji je u svojoj Historiji britanskih kraljeva Britanije pisao o "kamenju ogromne veličine". Možda smo upravo pronašli ono što je Geoffrey nazvao Plesom divova, kaže profesor Pearson.
Novootkriveni krug jedan je od najvećih ikada izgrađenih u Britaniji. Nalazi se gotovo na korak od kamenoloma Preseli, iz kojih su izvađeni kameni stubovi prije nekih 5.000 godina. Još 2015. godine su arheolozi pod vodstvom Parkera Pearsona otkrili niz udubljenja u stjenovitim izbočinama sa sličnim kamenjem koje su vadili prahistorijski graditelji. Karbonizirane ljuske lješnjaka - pougljeni ostaci neolitske grickalice s logorskih vatri radnika kamenoloma - datirani su u razdoblje do 3.300 godina prije Krista. To bi značilo da su ogromni kameni stubovi izvađeni iz zemlje gotovo četiri stoljeća prije izgradnje Stonehengea.
