U nedjelju se u Bosni održavaju predsjednički i parlamentarni izbori u jeku najveće političke krize od završetka rata 1992-95, piše Reuters.
Ko za šta glasa?
Reuters navodi da gotovo 3,4 miliona ljudi u BiH ima pravo glasa za srpske, hrvatske i bošnjačke članove tročlanog predsjedništva kao i za parlamente na nacionalnoj, regionalnoj i kantonalnoj razini.
Podsjećaju da se Bosna sastoji od dvije autonomne regije, Republike Srpske i Federacije u kojima dominiraju Bošnjaci i Srbi, a koje povezuje slaba centralna vlast. Federacija je dalje podijeljena na 10 kantona. Na krajnjem sjeveroistoku postoji i nepovezani distrikt Brčko.
Ko su glavni konkurenti?
Reuters piše da se očekuje tijesna utrka za bošnjačko mjesto u Predsjedništvu BiH između dugogodišnjeg lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića iz Socijaldemokratske partije (SDP), čiju kandidaturu podupire 11 građanski orijentiranih opozicionih stranaka.
Kandidaturu umjerenog Hrvata Željka Komšića za četvrti predsjednički mandat oštro su osporile nacionalističke stranke predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), čija će kandidatkinja Borjana Krišto biti jedini Komšićev protukandidat,
Člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda birat će birači u Republici Srpskoj (RS). Kandidati su Željka Cvijanović, bliska saveznica separatističkog lidera RS-a Milorada Dodika, i lider opozicije Mirko Šarović.
Reuters podsjeća da Predsjedništvo ima uglavnom ceremonijalnu i simboličnu ulogu, ali ima konačnu riječ kada je u pitanju vanjska i odbrambena politika BiH.
Mogući ishodi
Nedostatak pouzdanih anketa i izvješća o nepravilnostima uoči glasovanja otežali su predviđanje ishoda. Mnogi analitičari smatraju da će nacionalističke stranke ostati dominantne te da bi do najveće promjene moglo doći u bošnjačkom taboru, koji je najveći i najraznolikiji, dok će srpski i hrvatski nacionalisti ostati na vlasti, navodi Reuters.
Ako Komšić ponovno pobijedi, hrvatski nacionalisti mogli bi blokirati formiranje vlade Federacije i pogurati "reorganizaciju" regije koju dijele s Bošnjacima kako bi stvorili vlastitu etničku administrativnu jedinicu.
S mogućnošću da Dodik, trenutačno član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, ponovno bude izabran za predsjednika Republike Srpske, tamo će se separatistički potezi sigurno nastaviti, narušavajući cjelovitost bosanske države.
Uloga međunarodne zajednice
Reuters podsjeća da je prema Daytonskom sporazumu iz 1995. kojim je okončan rat u Bosni u kojem je poginulo 100.000 ljudi, međunarodni izaslanik dobio zadatak nadgledati provedbu mirovnih odredbi, s ovlastima otpuštanja opstruktivnih političara i nametanja zakona.
Njemački političar Christian Schmidt, koji je tu dužnost preuzeo 2021., ove je godine dvaput iskoristio te ovlasti kako bi omogućio financiranje izbora i ojačao njihov integritet. Mogao bi intervenirati da deblokira rad sljedeće Vlade Federacije.
EUFOR, mirovne snage Evropske unije koje su raspoređene u Bosni od 2004. godine, pojačane su ove godine zbog zabrinutosti da bi se nestabilnost koja proizlazi iz ruske invazije na Ukrajinu mogla proširiti na zapadni Balkan. Dodik je glasni pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Reuters.
