Profesor dr. Draško Marinković, jedan od vodećih demografa u RS, upozorava da je za dvije decenije manji bh. entitet ostao bez 8 posto populacije, a za 18 godina je zatvoreno je više od 80 škola i ugašeno više od 900 razreda.
Očekivano, mortalitet bilježi veliki porast. U piku pandemije korona virusa imali smo 19.002 umrlih, dok je godišnji prosjek 16.000 umrlih, piše Srpskainfo.
Dobre vijesti iz porodilišta, loše iz škola
"Sve to, uz iseljavanje o kome ne postoje validni podaci, jer ih institucije ne prate ili ih prate, a ne objavljuju, dovelo je do sljedećih brojki - trenutno udio mladog stanovništva, starosti do 14 godina je tek 13,4 posto, dok broj starijih od 65 čini 22 % populacije. U procentima, to je svaki četvrti stanovnik RS", istakao je Marinković.
Draško Marinković, koji je redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci samtra da jedine lijepe vijesti stižu iz porodilišta.
"Ono što trenutno jedino daje nadu, kaže, jeste činjenica da se posljednjih deset godina konstantno rađa 9.000 beba. Strateški cilj RS bi trebalo da bude da se zadrži ovaj broj rođenih na godišnjem nivou. A to će biti teško, jer se smanjuje fertilni potencijal žena, što će uz odlazak u inostranstvo reproduktivnih osoba, svakako smanjiti mogućnost da se zadrži ovaj nivo rađanja", smatra profesor Marinković.
U ovom trenutku RS nedostaje oko 7.200 ili 44% djece za zamjenu generacija, s obzirom na to da istraživanja ukazuju da troje djece nije dovoljno za povećanje prirodnog priraštaja, već samo za njegovo održavanje.
Očekivano, prognoze za 2050. nisu optimistične. Broj stanovnika će se smanjiti za 17%, broj zaposlenih za 21,1%, dok će učešće broja zaposlenih u ukupnom broju stanovništva ostati gotovo nepromijenjeno oko 26%.
Ko će raditi za penzionere?
Također, učešće broja penzionera u ukupnom broju stanovnika sa 24,6 u 2022. godini u 2050. god. će se povećati na 32,8%, kada će svaki treći stanovnik RS biti penzioner.
Kada je riječ o studentima, projekcije kažu da će se broj novoupisanih studenata već 2030. godine smanjiti na 5.300, a 2035. god. na manje od 3.800, piše portal Buka.
"Prirodni priraštaj je negativan od 2002. godine i on će bespovratno takav ostati i, jednostavno, u budućem periodu ne možemo očekivati da on bude pozitivan bez velike imigracije stanovništva, odnosno doseljavanja", kaže Marinković.
Podsjeća da demografi već 15 godina upozoravaju da će se privrednici suočiti s manjkom radne snage,a da je to sada došlo na naplatu.
