Kina zatvara i uništava džamije, tvrdi organizacija Human Rights Watch (HRW) u novom izvještaju.
Represije su dio "sistemskih pokušaja" da se suzbije prakticiranje islama u Kini, rekao je HRW.
U Kini, koja je službeno ateistička, ali kaže da dopušta vjersku slobodu, ima oko 20 miliona muslimana.
Analitičari, međutim, kažu da je posljednjih godina došlo do pojačanog slamanja organizirane religije - pri čemu Peking traži veću kontrolu, prenosi BBC.
Sve više kršenje ljudskih prava
"Zatvaranje, uništavanje i prenamjena džamija, koje vrši kineska vlada, dio je sistemskih napora da se obuzda prakticiranje islama u Kini", rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti direktorice za Kinu u Human Rights Watchu.
Izvještaj slijedi sve veći broj dokaza o kršenju ljudskih prava ujgurskih muslimana u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang. Peking negira optužbe za zlostavljanje.
Većina kineskih muslimana živi na sjeverozapadu zemlje, što uključuje Xinjiang, Qinghai, Gansu i Ningxia.
U većinski muslimanskom selu Liaoqiao u autonomnoj regiji Ningxia, sa tri od šest džamija su skinute kupole i minareti, navodi HRW. Ostalima su uništene glavne dvorane za molitvu.
Satelitski snimak do kojeg je došao HRW pokazao je kako je okrugla kupola na džamiji u selu Liaoqiao zamijenjena pagodom u kineskom stilu negdje između oktobra 2018. i januara 2020. godine.
Otprilike 1.300 džamija u Ningxiji zatvoreno je ili im je promijenjena namjena od 2020., rekla je za BBC Hannah Theaker, ekspert za kineske muslimane.
Taj broj predstavlja trećinu ukupnog broja džamija u regiji.
Ko su Ujguri?
Pod vodstvom aktuelnog predsjednika Xi Jinpinga, Komunistička partija Kine nastojala je uskladiti religiju sa svojom političkom ideologijom i kineskom kulturom.
Godine 2018. Centralni komitet Komunističke partije Kine objavio je dokument koji se odnosio na "kontrolu džamija".
Pozvalo je državne vlade da "više ruše i grade manje, te ulože napore da se smanji ukupan broj takvih građevina".
"Izgradnja, raspored i finansiranje džamija moraju se strogo nadzirati", navodi se u dokumentu.
Takva je represija bila najdugotrajnija i najstrožijaa u Tibetu i Xinjiangu, ali se proširila i na druga područja.
U Kini postoje dvije velike muslimanske etničke grupe. Hui potječu od muslimana koji su u Kinu stigli u 8. stoljeću za vrijeme dinastije Tang.
Druga grupa su Ujguri, koji uglavnom žive u Xinjiangu.
Otprilike dvije trećine džamija u Xinjiangu oštećene su ili uništene od 2017., prema izvještaju Australskog instituta za stratešku politiku.
"Općenito govoreći, Ningxia je bila pilot mjesto za provedbu politike '"Sinicizacije" prije drugih provincija," kaže Theaker, koja učestvovala u izradi izvještaja o Hui muslimani s američkim akademikom Davidom Stroupom.
"Sinicizacija" se odnosi na pokušaje kineskog predsjednika Xija da transformira vjerska uvjerenja kako bi odražavala kinesku kulturu i da je to dio nastojanja da se lojalnost muslimana preusmjeri prema Partiji.
Pojedini stanovnici su se javno usprotivili ovoj politici "sinicizacije", ali njihov otpor je do sada bio uzaludan.
Tokom godina, mnogi su hapšeni nakon sukoba s vlastima oko zatvaranja ili rušenja džamija.
Nakon uklanjanja vanjskih elemenata iz džamija, lokalne vlasti bi zatim uklonile objekte bitne za vjerske aktivnosti, prema aktivisti Ma Juu.
"Kada ljudi prestanu ići u džamije, vlasti bi to koristile kao izgovor za zatvaranje džamija", citiran je u izvještaju Human Rights Watcha.
Radni prostori
U pokrajini Gansu, koja graniči s Ningxiom, zvaničnici su povremeno objavljivali da se džamije "zatvaraju i mijenjaju".
Godine 2018. vlasti su zabranile osobama mlađima od 16 godina učesešće u vjerskim aktivnostima ili studiranje u Linxiju, gradu u pokrajini koji je prije bio poznat kao kineska "mala Meka".
U izvještaju lokalne televizijske stanice iz 2019. navodi se da su vlasti pretvorile nekoliko džamija u "radne prostore" i "kulturne centre" nakon "mukotrpnog ideološkog obrazovanja i usmjeravanja".
Prije kampanje "Sinicizacije", Hui muslimani su na mnoge načine primali podršku i ohrabrenje od države, rekla je Theaker.
“Kampanja je radikalno suzila prostor u kojem je moguće biti musliman u Kini i bacila težinu države iza vrlo određene vizije patriotizma i vjerskih obreda.
To odražava duboko islamofobičnu orijentaciju države, jer zahtijeva od muslimana da pokažu patriotizam iznad svega, i gleda na svaki znak "stranog" utjecaja kao na prijetnju.
Arapski i muslimanski čelnici širom svijeta trebali bi postaviti pitanja i izražavati zabrinutost", rekla je Elaine Pearson, direktorica Human Rights Watcha za Aziju.
Vladina kampanja pogodila je i druge etničke i vjerske manjine.
Na primjer, Peking je posljednjih mjeseci zamijenio upotrebu termina "Tibet" sa "Xizang" - imenom regije na mandarinskom - u službenim diplomatskim dokumentima.
Vlasti su također uklonile krstove s crkava, hapsile pastore i povukle Biblije iz internetskih trgovina.
