Inflacija u eurozoni u maju je dosegla novi rekord od 8,1 posto, u odnosu na 7,4 posto u aprilu, usred skoka cijena energije i hrane dijelom potaknutog ruskim ratom u Ukrajini.
Preliminarna procjena koju je u utorak objavio Eurostat, statistički ured Evropske unije, najveća je od početka vođenja evidencije za eurozonu 1997. godine.
Najveća godišnja stopa inflacije bila je cijena energije, od 39,2 posto u usporedbi s 37,5 posto u aprilu. Slijedile su hrana, alkohol i duhan (7,5 posto), industrijska roba (4,2 posto) i usluge (3,5 posto), sve više u odnosu na aprilsku inflaciju.
Svaki kutak kontinenta suočava se s rastućim cijenama, a očekivani ekonomski oporavak Evrope od pandemije koronavirusa ometa niz faktora.
Očekuje se da će inflacija u cijeloj EU ove godine dosegnuti 6,8 posto, budući da ruski rat protiv Ukrajine - i raspad ekonomskih odnosa između Moskve i većine ostatka Evrope - nastavlja pogađati ekonomije.
Evropska komisija revidirala je godišnju prognozu rasta Unije u maju, a sekretar za ekonomiju Paolo Gentiloni opisao je smanjenje rasta kao "jedan od najstrmijih" ikada napravljenih između prognoza.
Izvan EU, stopa inflacije u Velikoj Britaniji porasla je na 9 posto, što je najviša godišnja stopa od 1982. Rusija se suočava s inflacijom od 17,8 posto.
Evo pogleda na stopu inflacije u svakoj zemlji u Europi:
Evropska centralna banka (ECB), slijedeći neke od svojih kolega u drugim dijelovima svijeta, signalizirala je da sada planira povećati kamatne stope u julu.
Time se želi ohladiti pritisak na cijene, a očekuje se i da će ECB službeno okončati politiku poticaja kupnje obveznica već sljedeće sedmice.
Glavni ekonomist banke, Philip Lane, naznačio je u ponedjeljak da bi kamatne stope u eurozoni mogle porasti za 0,25 posto u julu i ponovno u septembru.
Šta uzrokuje ove stope inflacije?
Evropa i veći dio šireg svijeta već su bili pogođeni rastućim cijenama energije - koje doprinose inflaciji - prije ruske invazije na Ukrajinu krajem februara.
Sukob je pogoršao energetsku krizu potaknuvši globalnu zabrinutost da bi mogao dovesti do prekida isporuke nafte ili prirodnog plina iz Rusije.
I ove sedmice, lideri EU-a složili su se da će zabraniti veliku većinu ruske nafte s tržišta bloka do kraja godine.
Rusija je u posljednje vrijeme glavni dobavljač EU nafte, prirodnog plina i ugljena, na koju otpada oko četvrtine njene energije.
Zabrana EU ugljena iz Rusije trebala bi stupiti na snagu u augustu, a u toku su dobrovoljni napori da se ove godine smanji potražnja za ruskim prirodnim plinom za dvije trećine.
Cijene mnogih roba - ključno uključujući hranu - također rastu otkako su prije dvije godine prvi put uvedene mjere protiv pandemije COVID-19, opterećujući globalne opskrbne lance, ostavljajući usjeve da trunu i izazivajući paničnu kupnju u supermarketima.
Rat u Ukrajini ponovno je dramatično pogoršao izglede, budući da Rusija i Ukrajina čine gotovo trećinu proizvodnje globalne pšenice i ječma, te dvije trećine svjetskog izvoza suncokretovog ulja koje se koristi za kuhanje. Ukrajina je također četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza.
Agencija Ujedinjenih naroda za hranu priopćila je da su cijene u februaru i ponovno u martu dosegle rekord svih vremena, a Svjetska banka predviđa da bi cijene pšenice ove godine mogle porasti za više od 40 posto.
Gentiloni je upozorio da bi stvari mogle postati još gore nego što statističari EU trenutno predviđaju.
"Naša je prognoza podložna vrlo velikoj neizvjesnosti i rizicima", rekao je. "Mogući su i drugi scenariji prema kojima bi rast mogao biti niži, a inflacija viša nego što predviđamo".