Malo ko je sumnjao da će predsjednik Vladimir Putin biti ponovo izabran. Koji će kurs zacrtati u sedmicama i mjesecima koji su pred nama?
Širom svijeta i unutar Rusije nedavni predsjednički izbori doživljavani su uglavnom kao formalnost. Malo ko je bio iznenađen kako je predsjednik Vladimir Putin pobijedio "rekordnim rezultatom" koji je osigurao njegov ponovni izbor. Ali šta se čeka Rusiji sada kada je na čelu još jednog mandata?
„Proklamovanih 87% (izborni rezultat) potvrđuje režim i Putinov sve više diktatorski kurs“, kaže Regina Heller, istraživač na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku na Univerzitetu u Hamburgu.
"Rezultat ne odražava volju birača, već volju režima", dodala je ona. Ona služi kao "carte blanche za režim, za Putinovu politiku, kao i za njegovu politiku i akcije u Ukrajini".
Stručnjak za istočnu Evropu Hans-Henning Schroder izjavio je za DW da se Putinov režim stabilizirao nakon što je izdržao krizu 2023. Prošle godine, Kremlj se suočio s pobunom Jevgenija Prigožina, oligarha koji je bio na čelu Wagner grupe, privatne milicije u službi ruske države, a koji je kasnije poginuo u avionskoj nesreći. Putin se potom uključio u nalet javnih aktivnosti koje su imale namjeru da signalizira da "on ostaje glavni", rekao je Schroder.
Putinov režim je ostao na vlasti iz niza razloga, uključujući stabilnu rusku ekonomiju i ublažavanje zapadnih sankcija, kažu stručnjaci. Osim toga, svako ko se protivi ratu Rusije protiv Ukrajine suočava se sa masovnom represijom. Uzeto zajedno, sve ovo omogućava Kremlju da nastavi vladati kao i prije.
„Ono što već vidimo je da će Putin nastaviti da vodi rat (protiv Ukrajine), nesmanjenim intenzitetom, i da će možda eskalirati borbe“, rekla je Regina Heller za DW.
Veći porezi za punjenje Putinove ratne škrinje?
Rusi bi se mogli suočiti s povećanjem poreza, ne samo zato što je Putin pozvao rusku vladu da predloži izmjene poreskog zakona u govoru Savezne skupštine prije izbora. Rat u Ukrajini je ipak skup, rekao je Schroder za DW.
„Vladi je potreban novac, a to se može postići samo povećanjem poreskih prihoda — a ovaj dodatni prihod od poreza bi se onda, naravno, koristio za finansiranje rata“, kaže Gerhard Mangott, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Innsbrucku specijalizirao se za međunarodne odnose i sigurnosna pitanja koja se odnose na postsovjetski region.
Više vojnog roka?
Mnogi Rusi očekuju novu mobilizaciju regrutovanih vojnika. Ovo se vidi kao realan scenarij, jer Putin ne ublažava svoju vojnu retoriku, rekao je Heller za DW. „Vidimo da podrška Zapada Ukrajini nije toliko jaka koliko bi možda trebala biti“, što, sa stanovišta Kremlja, pruža priliku da se pokuša promijeniti balans u svoju korist kroz novu masovnu mobilizaciju.
Međutim, nova mobilizacija mogla bi se pokazati opasnom jer sada postoji i veliki ratni zamor među Rusima, smatra Heller. Mangott se slaže i citira istraživanja koja sugeriraju da je veliki poziv malo vjerovatan.
Schroder je rekao da hoće li doći do nove mobilizacije ili ne zavisi od planova Rusije za Ukrajinu u narednim mjesecima. "Ako žele krenuti u ofanzivu i poraziti Ukrajinu, moraju povećati svoje oružane snage kako bi pobijedili i stavili zemlju pod kontrolu."
Ipak, stručnjak je dodao da Rusija vjerovatno samo pokušava da izgleda uspješno. "Moj utisak je da je barem do američkih (predsjedničkih) izbora više riječ o održavanju prednosti i ostavljanju ukupnog utiska kod kuće i u inostranstvu da su na putu pobjede."
Situacija Ukrajine bi se pogoršala ako bi američki predsjednik Joe Biden izgubio od Donalda Trumpa na ovogodišnjim američkim izborima. U tom slučaju, Rusija vjerovatno neće morati da regrutuje dodatne vojnike u velikoj mobilizaciji, rekao je Schroder za DW.
Rekonstrukcija rukovodstva?
Ne očekuju se veće promjene u ruskom rukovodstvu nakon nedavnih izbora, kažu stručnjaci za DW. "U ovom trenutku zapravo ne vidim neke veće slabosti", rekao je Schroder, koji je dodao da je Kremlj zadovoljan premijerom Mihailom Mišustinom. Ruska centralna banka i kreatori finansijske politike stabilizovali su ekonomiju nakon što su sankcije EU i SAD kao odgovor na ukrajinski rat izazvale neočekivani nered. Inflacija je također pod kontrolom. Ruski ekonomski pomak od Evrope ka Aziji takođe je dobro funkcionirao, zbog čega Putin ne vidi razloga da intervenira, rekao je Schroder.
Ruski hibridni rat: prava prijetnja Zapadu?
U svom govoru naciji, Putin je naglasio da je Rusiji potrebna nova proratna elita. Neki od njih bi mogli biti regrutovani od sinova i kćeri Putinovih saveznika, koje poznaje dugo vremena i koji su mu lojalni, rekao je Heller za DW. Ona smatra da bi vladajuća elita vjerovatno mogla proći kroz restrukturiranje s dugoročnim ciljem pripreme glatke i stabilne tranzicije vlasti nakon Putina.
