Peršun je neizbježan mrkvin kompanjon u supama i varivima, ali to nije jedini način njegove konzumacije. Korijen peršuna možete narezati na štapiće i uživati grickajući ih uz omiljeni umak ili ih dodati salatama i sendvičima. Možete ga kuhati na pari, peći ili pirjati zajedno s ostalim povrćem i uz meso. Skuhan ili pirjan te pasiran u pire, odličan je prilog uz pečenja.
Vitamin C
Možda nije toliko poznato, no korijen peršuna obiluje vitaminom C, pa porcija od 100 grama sadrži 55 posto dnevnih potreba za tim vitaminom. U toj je porciji i obilje folata (45 posto dnevnih potreba) te petina dnevno potrebnih vlakana. Od minerala najznačajniji su u sistemu peršuna kalij, magnezij, cink, fosfor i željezo. Za prepoznatljivu aromu peršuna zaslužne su glavne aktivne tvari - miristicin i apiol, koje djeluju kao antioksidansi, a imaju i protuupalno djelovanje, pa se peršun smatra dobrim u prevenciji pojedinih hroničnih bolesti. Važan je za održavanje jakog imunosnog sistema, a neka istraživanja pokazuju i da bi mogao biti antikancerogen. Ipak, miristicin i apiol, koji su prisutni u korijenu, listu i sjemenkama peršuna, imaju i drugo lice, pa je peršun proglašen Otrovnom biljkom 2023. godine u izboru hamburškog botaničkog vrta Wandsbek. Mjesta za strah ipak nema, jer bi se šteta mogla izazvati samo konzumacijom golemih količina tih spojeva, i to iz eteričnog ulja peršuna, a to nije moguće postići jedenjem korijena i listova.
Zdravlje mozga i kardiovaskularnog sistema
Peršun također pojačava cirkulaciju, ublažava probleme s mjehurom i mokraćnim kanalima, reguliše pritisak, poboljšava krvnu sliku, otklanja groznicu i upalu očiju, ljekovit je za bubrege, kožu i jetru, sprečava iritaciju nakon uboda insekata.
Peršun je dobar izvor folne kiseline, važne za zdravlje mozga i kardiovaskularnog sistema.
