Rebalans ovogodišnjeg budžeta Federacije Bosne i Hercegovine može stupiti na snagu jer su to Federalnoj vladi kao predlagaču odobrila oba doma Federalnog parlamenta na zasebnim vanrednim sjednicama, danas Dom naroda, a prije nekoliko dana i Predstavnički dom.
Preciznije, ponuđeni rebalans prihvatila su većinom glasova oba doma u istom tekstu, što je neophodno za operativnost najvažnijeg finansijskog akta Federacije.
Ništa od amandmana
Vlada nije prihvatila nijedan od amandmana predlaganih od članova Parlamenta pa je u konačnici ostao njen prijedlog da ovogodišnji budžet nakon rebalansa iznosi ukupno 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na dosadašnji.
Uporedo s rebalansom, oba doma Federalnog parlamenta podržala su i Zakon o izvršenju budžeta, izmijenjen u odnosu na dosadašnji akt te vrste, shodno budžetskom rebalansu.
Odobreni su također izmijenjeni ovogodišnji finansijski planovi Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH te Fonda solidarnosti jer je rebalansom budžeta predviđeno dodatnih deset miliona KM za ovaj fond
Po okončanju ovih tačaka dnevnog reda, današnja sjednica Doma naroda je završena.
Obrazlažući rebalans i razloge za hitni postupak, Vlada je navela revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. i indirektnih poreza, kao i mjere Evropske centralne banke u borbi s inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa) te nemogućnost realizacije pojedinih rashoda koji su na osnovu usvojenih amandmana bili sastavni dio dosadašnjeg budžeta FBiH za 2023.
Ključni razlozi
U obrazloženju Ministarstva finansija navedeni su ključni razlozi za rebalans, a podrazumijevaju otklanjanje tehničkih grešaka na pojedinim ekonomskim kodovima u budžetu i Zakonu o izvršavanju budžeta, nastalih posljedično usvajanjem amandmana tokom parlamentarne procedure usvajanja dosadašnjeg budžeta; zatim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata, kao i Odluke o vanrednom usklađivanju penzija u procentu 3,9 te njene primjene od maja 2023.
Razlozi su i povećanje iznosa za kamate u otplatama vanjskog duga usljed rasta euribora te potreba za dodatnim novcem u primjeni Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kao i potrebno povećanje iznosa u Fondu solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
S obzirom na to da je Vlada na trećoj sjednici 19.5.2023. donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija 3,9 posto, počev od isplate majske penzije, za ovo usklađivanje trebalo je osigurati dodatnih 69,6 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini.
Fond solidarnosti
Osim toga, usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom došlo je do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4. 2023. godine te je pored planiranih 160 miliona KM, potrebno bilo osigurati još oko 67 miliona KM.
Vlada je rebalansom predvidjela za Fond solidarnosti FBiH dodatnih deset miliona KM, ali pošto su potrebe za te namjene mnogostruko veće do kraja 2023., pozvala je i kantonalne nivoe da finansijski učestvuju u ublažavanju problema.
U Predstavničkom domu je prije nekoliko dana iz klupa većine rečeno da aktuelna Vlada nije mogla za nekoliko mjeseci od formiranja riješiti tako krupan problem, ali da treba pozdraviti i njen sadašnji, ipak pozitivan korak.
Zastupnička rasprava prije nekoliko dana je dovela i do podatka da od osnivanja 2002. godine, u Fond solidarnosti nije uplaćeno oko 1,5 milijardi KM.
