Poznati su detalji optužnice koju je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo protiv deset osoba zbog sumnje na počinjenje ratnih zločina u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. 3. maj 1992. godine jedan je od ključnih datuma u odbrani grada, prenosi Federalna.ba.
Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine, podigao je optužnicu protiv ukupno 10 osoba. Optuženi su: Ganić Ejup, Backović Zaim, Bahto Hamid, Efendić Hasan, Muslimović Fikret, Pušina Jusuf, Alispahić Bakir, Bezdrob Enes, Dahić Ismet i Žiško Mahir.
Deset imena
Na listi je deset imena. Bh. javnosti dobro poznata. Malo njih je danas bilo raspoloženo za novinarska pitanja. U telefonskim razgovorima uglavnom odgovaraju da su razočarani i povrijeđeni odnosom prema njima.
Među njima i ime Ejupa Ganića, član Predsjedništva Republike BiH:
“Sve što mogu reći o slučaju Dobrovoljačka iscrpno je pokriveno izvještajima Haaga, procesom i presudom londonskog suda i bh. tužilaštva o obustavi istrage. Moja jedina izjava je da vas uputim na ove dokumente”.
Na spisku je i Ismet Dahić. Za vrijeme rata bio je na čelu policijskih jedinica.
Poslije rata, od svjedoka do optuženika:
“Nas četvorica iz policije smo tu radi brojnog stanja. To je sigurno. Siguran sam da smo mi kao profesionalci radili u skladu sa zakonom i pošteno”.
Optužnica se odnosi na komandnu odgovornost i ključni datum 3. maj 1992. godine. Navedeno je da su optuženi, u okviru svojih funkcija, planirali, podstrekavali i izvršili napad na kolonu vojnika i civila. Nisu spriječili ubijanja i ranjavanja, te su – tvrdi Tužilaštvo - nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima.
“Optužnica Tužilaštva BiH odnosi se na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetetskog osoblja, te ranjavanje 24 osobe, kao i zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani”, naveo je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Ovakve navode optužnice odbrana odbacuje. Komandne odgovornosti, tvrde, nije bilo, a u pozadini su neki drugi razlozi. Ishod, kažu, mora biti oslobađajuća presuda.
“Po meni ispada - da je rahmetli Alija Izetbegović predsjednik živ, i on bio odgovoran, bez obzira na to što je otet, što je njima bila ograničena sloboda kretanja.
Nejasni elementi
Niti je policija osiguravala kolonu, niti je policija sudjelovala u upotrebi oružja, niti se nalazila na licu mjesta - tako da mi je nejasno koji su elementi da Tužilaštvo zasnuje optužnicu”, kaže Nikica Gržić, advokat Jusufa Pušine.
Optužnica je novost, ali proces nije. Istraga u ovom predmetu obustavljena je 2012. godine odlukom državnog tužilaštva i međunarodnog tužioca Juda Romana.
Ponovo pokrenuta šest godina kasnije odlukom Ustavnog suda BiH na zahtjev porodica Tomović i Gvozdenović.
Ne radi se, tvrdi advokat Gržić, o novim dokazima već proceduralnim greškama:
“Nemar i krivnja tadašnjeg glavnog tužitelja. Oni su podnijeli pritužbu i glavni tužitelj pet godina nije uopće odgovorio na njihovu pritužbu. Proceduralni, a ne materijalni razlozi su doveli do toga da je istraga nastavljena”.
Tužioci su se mijenjali, ali je uglavnom završavalo da nema osnova za daljnji proces. No, glavni tužioci imaju i glavnu riječ, a rezultat je podizanje optužnice. Sada slijedi proces koji, sudeći prema ranijim primjerima, može biti vođen i godinama.
