Kataklizmični događaji

Rat Izraela i Hamasa izazvat će duboke šokove. Potres će osjetiti cijeli svijet

Rat u Izraelu i Gazi će odjeknuti daleko šire od Bliskog istoka

Kataklizmični događaji poput napada Hamasa na Izrael izazivaju duboke političke šokove i strateške transformacije koje tada niko nije mogao predvidjeti.

Raketni napadi, uzimanje talaca i masovna ubistva unutar Izraela dogodili su se kada je globalni poredak već bio na ključnoj tački, a posthladnoratovska era zbrisana ruskom invazijom na Ukrajinu i usponom kineske supersile.

Sirovi šok zbog onoga što se upravo dogodilo – scene strijeljanih civila na izraelskom muzičkom festivalu, potresni izvještaji o rascjepkanim porodicama i žestoki prvi napadi izraelskih odmazdi na Gazu – zadivljuju svijet.

Ali politika nikad ne miruje dugo. Iznenadno i krvavo razbijanje rijetkog međuvladava mira i nade u diplomatske pomake na Bliskom istoku već pomjera kalkulacije u Izraelu, Sjedinjenim Državama, arapskom svijetu i širom svijeta.

Napad Hamasa uspoređuje se s napadima u Sjedinjenim Državama 11. septembra 2001. – kao relativno niskotehnološki napad na civile koji je probio domovinu moćnijeg i sofisticiranijeg protivnika, dijelom prkoseći mašti procjenitelja prijetnji u samozadovoljnoj nacionalnoj bezbjednosti i političkog establišmenta.

Pouka te povijesne traume bila je da politički i vojni koraci koje su poduzeli američki i drugi lideri kada se normalna politika vratila u život nisu promijenili svijet samo kroz vojnu akciju. Oni su oslobodili izvanredne političke snage unutar nacija poput Sjedinjenih Država i Britanije, stvarajući uslove koji još uvijek utječu na društvo i izbore.

Ovo je možda mjesto gdje se Izrael sada nalazi. Jevrejskoj državi nisu nepoznati raketni napadi iz Gaze ili Libana ili autobuski i samoubilački bombaški napadi. Ali hamasovi osvajači upravo su razbili iluzije Izraelaca o vlastitoj sigurnosti dublje nego bilo kada od Jom Kipurskog rata 1973. kada su egipatske i sirijske snage napale. Ovaj osjećaj emocionalnog nasilja uvjetovat će odgovor Izraela u narednim danima i utjecati na to kako ostatak svijeta reaguje na njegovu uzvratnu borbu.

Otežavanje izraelske nacionalne rane ekstremni je politički izazov s kojim se sada suočava premijer Benjamin Netanyahu, koji se postavio kao krajnji garant izraelske sigurnosti, ali čija će duga straža sada uglavnom biti zapamćena po jednom od najrazornijih poraza i obavještajnih neuspjeha u historiji njegove nacije. Za sada, raskoli u izraelskom društvu, koje je izazvala Netanyahuova krajnje desničarska koalicija i njegovi pokušaji da reformiše pravosudni sistem na način za koji su kritičari rekli da ugrožava demokratiju, zatvorili su se u širem cilju nacionalnog jedinstva. Ali izraelski vođa veteran ima poticaj da pokrene razarajući odgovor na napad kako bi pokrio svoju političku ranjivost, kao i osvetu za izraelsku agoniju. Strašna stvarnost da Hamas drži izraelske taoce koje može iskoristiti kao polugu protiv Netanyahua čini situaciju još intenzivnijom. Dugoročne političke posljedice nemoguće je predvidjeti.

"Ono što ćemo učiniti našim neprijateljima u narednim danima odjekivat će s njima generacijama", rekao je Netanyahu u nacionalnom obraćanju u ponedjeljak.

Komentari izraelskog lidera pokrenuli su trenutno pitanje da li bi nemilosrdni izraelski kontranapad mogao sve osim eliminirati Hamas u Gazi u narednim danima. Ali još jedna lekcija iz 11. septembra je da ratovi koji su pokrenuti u mračnim sedmicama nakon napada ne ispadnu uvijek onako kako se očekivalo i riskiraju da se oporave protiv vođa koji ih pokrenu. Izrael je, na primjer, već iskusio cijenu upada u gusto naseljenu Gazu, urbani lanac raširenih izbjegličkih kampova. A nakon 11. septembra, rat Bushove administracije protiv terorizma godinama je izazvao posljedice – uključujući zamor od rata i cinizam prema vladi koja je pomogla njegovanju predsjedništva i Baracka Obame i Donalda Trumpa.

Ta osećanja ostaju. Pokrećući svoju nezavisnu kandidaturu za predsjednika u ponedjeljak, što bi moglo imati nepredvidive posljedice u kritičnim državama, Robert F. Kennedy Jr. je više od 20 godina nakon 9/11.

Svijet će morati da reaguje na reakciju Izraela

Sljedeći potezi Izraela će biti kritični. Do sada su preovlađujuće emocije bile empatija i užas. Ali ako izraelski kontranapad na Hamas dovede do još većih civilnih žrtava u Gazi ili ako enklava bude danima odsječena od vode i struje u izraelskoj opsadi, politika čak i unutar savezničkih nacija – gdje bijela i plava svjetla zamagljuju javne spomenike – može početi da se mijenja.

Očekuje se da će se Joe Biden, jedan od najnedvosmislenijih proizraelskih demokratskih predsjednika u živom sjećanju, osvrnuti na napade u televizijskim izjavama u utorak. Do sada je zakopao svoje neprijateljstvo prema Netanyahuu, koji još uvijek nije posjetio Bijelu kuću tokom Bajdenovog mandata. Izraelski lider je u ponedjeljak rekao da je u "kontinuiranom kontaktu" s Bajdenom od napada. SAD povećavaju protuzračnu odbranu i municiju u Izrael i nudi obavještajnu podršku za operacije spašavanja talaca. Kao pokazivanje podrške i odvraćanja izraelskim neprijateljima, Washington premešta grupu nosača aviona u istočni Mediteran.

Ali u nekom trenutku u sedmicama pred nama, interesi Sjedinjenih Država i Izraela mogu se razilaziti. Ako se pojave dokazi, na primjer, da je Iran imao direktnu ulogu u planiranju napada od strane svog opunomoćenika Hamasa, pritisak na Netanyahua za direktan napad na Islamsku Republiku će postati intenzivan. Washington će biti zabrinut zbog razmjera svake takve akcije jer posljednje što je Bajdenu potrebno dok kreće u svoju trku za reizbor je da SAD budu uvučene u još jedan bliskoistočni rat.

Američki predsjednik također treba zaštititi svoje političke bokove, posebno od GOP-a koji ga pokušava prikazati kao starog i slabog. Republikanci, predvođeni bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, bacili su se na napade Hamasa, nastojeći da Bajdena okrive za njegove pokušaje da ublaži sukob SAD-a s Iranom. Trump je također pokušao spojiti zapaljivo američko unutrašnje pitanje - južnu granicu - s događajima na Bliskom istoku tvrdeći bez dokaza da "isti ljudi" koji su napali Izrael ulaze u Sjedinjene Države. Drugi predsjednički kandidat GOP-a, senator iz Južne Karoline Tim Scott, ponovio je svoju tvrdnju da je Biden bio “saučesnik” u “ovom stvarnom ratu protiv Izraela”.

Republikanci su prošlog mjeseca zaplijenili odmrzavanje 6 milijardi dolara iranskih sredstava prema sporazumu o oslobađanju američkih talaca. Administracija insistira da novac još nije potrošen i da se može koristiti samo za kupovinu humanitarnih i medicinskih potrepština pod strogim međunarodnim nadzorom. Ali zamagljivanjem činjenica, republikanci stvaraju štetan javni narativ dizajniran da utiče na mišljenje birača. Ova vrsta politike tvrdog zgloba može uspjeti. Neprekidno konzervativno medijsko izvještavanje o Bajdenovom postupanju s haotičnim povlačenjem američke vojske iz Afganistana i dalje se često spominje na događajima republikanske kampanje od strane glasača koji možda nisu duboko upoznati s detaljima izlaska SAD-a, ali dramu vide kao skraćenicu za nesposobnost.

Biden također mora biti svjestan političkih posljedica na njegovoj lijevoj strani. Progresivni demokrati su posljednjih godina sve kritičniji prema Izraelu, kako zbog tretmana Palestinaca u Gazi, koju kontrolira Hamas, tako i na Zapadnoj obali, koju predvode Palestinske vlasti, i zbog ekstremnog nagiba Netanyahuove koalicije, koja je najdesničarska vlada u istoriji Izraela. Bajden, čija je vlastita stranka dovela u pitanje njegovu kandidaturu za reizbor, ne može priuštiti da izgubi progresivnu podršku sljedeće godine.

Dalekosežne vanjskopolitičke posljedice

Bajdenovo naslijeđe bi također moglo biti pogođeno izraelskim previranjima. Njegov napor da vodi normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije koji bi mogao da prepravi geopolitiku Bliskog istoka izgleda u najboljem slučaju zaustavljen. Saudijska Arabija neće imati politički prostor za pregovore s Netanyahuom dok stotine Palestinaca stradaju u izraelskim napadima odmazde u Gazi. Netanyahu ima još manje propusnog opsega da napravi teške teritorijalne ustupke Palestincima na Zapadnoj obali koje bi sporazum vjerovatno zahtijevao da bi prešao granicu. Povijesna priroda predloženog sporazuma jedan je od razloga zašto je Iran možda imao snažan poticaj da podrži Hamasov napad, čak i ako SAD kažu da u ovom trenutku nema konkretnih dokaza koji dokazuju njegovu umiješanost.

Posljedice napada na Izrael također bi mogle negativno utjecati na još jedan Bajdenov prioritet – rat u Ukrajini. Dok će Izrael dobiti višetehnološko oružje od SAD-a nego Kijev – poput presretača za Iron Dome – produženi regionalni rat mogao bi dodatno opteretiti američku rezervnu opremu koja je već iscrpljena isporukama u Ukrajinu. Biden bi mogao pokušati povući paralele između američke podrške Izraelu i njegove podrške Ukrajini, još jednoj suverenoj demokratskoj naciji koja se suočava sa vanjskim napadom. Ali republikanci koji se već protive većoj pomoći Kijevu vjerovatno će tvrditi da bi Washington trebao dati prioritet svom starom prijatelju i da ne može priuštiti da pomogne i jednima i drugima.

Svi ovi razvoji mogli bi izazvati šire strateške političke odjeke. SAD već deceniju i po pokušavaju da se okrenu od Bliskog istoka ka Aziji. Ali svaki osjećaj u Pekingu i Moskvi da Amerika ponovo postaje ometena regionom ponudit će otvore za američke protivnike. Mogućnost da bi Kina, Rusija i Iran mogli pronaći zajednički cilj protiv Sjedinjenih Država dugo je zaokupljala američke stručnjake za vanjsku politiku. Ne postoji formalni antiamerički savez koji uključuje ta tri velika protivnika. Ali kako se čini da se svijet organizira u demokratske i autokratske blokove, autoritarni lideri u sve tri zemlje otkrili su vojnu, ekonomsku i stratešku sinergiju kroz njihovu zajedničku antipatiju prema Washingtonu. A ako SAD budu izazvane ili oslabljene u Evropi, na Bliskom istoku ili u azijsko-pacifičkoj regiji, sve tri bi mogle imati koristi.

U politici i međunarodnim odnosima sve je povezano i jedna akcija izaziva kontrareakcije. Dakle, rat u Izraelu i Gazi će odjeknuti daleko šire od prokletog kutka Bliskog istoka, piše CNN.

Clicky