Ruska zaokupljenost ratom u Ukrajini smanjila je njenu vojnu prisutnost u područjima koja bi se uskoro mogla suočiti s turskom ofanzivom, rekli su za Daily Beast ove sedmice dužnosnici sirijske opozicije.
Dužnosnici, uključujući opozicionu Sirijsku nacionalnu armiju (SNA), rekli su da se Moskva povukla iz nekoliko područja na sjeverozapadu Sirije u blizini turske granice, uključujući Tal Rifaat, gdje je Ankara rekla da će izvesti vojnu operaciju u borbi protiv Jedinice za zaštitu naroda sirijskih Kurda (YPG) koju podržava SAD, a koju Turska smatra terorističkom grupom.
SNA, koalicija pobunjeničkih grupa koje podržava Turska, sudjelovat će u mogućoj operaciji, kaže Yusuf Hammoud, oficir i bivši glasnogovornik SNA.
Hammoud, koji ima sjedište u sjeveroistočnom Afrinu u Siriji, rekao je da je Rusija smanjila svoju prisutnost u područjima oko Aleppa i Tal Rifaata.
"To će Turskoj olakšati pobjedu u ovom ratu", rekao je Hammoud za Daily Beast.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će njegova zemlja izvesti vojnu operaciju u sjeverozapadnim gradovima Tal Rifaat i Manbij u blizini turske granice kako bi stvorila "sigurnu zonu" u koju bi se moglo vratiti milion sirijskih izbjeglica.
Napetosti između sirijskih izbjeglica i lokalnog stanovništva u Turskoj rastu, vršeći pritisak na Erdogana, čija je popularnost opala usred ekonomske krize godinu dana prije održavanja nacionalnih izbora.
Ako dođe do pokušaja zauzimanja ovih područja, riskira se izravni sukob između Turske, članice NATO-a, i grupa koje su u savezu s Rusijom.
Osim sukoba nekoliko naoružanih grupa, upad bi mogao imati i teške humanitarne poljedice, što bi dovelo do smrti ili raseljenja ljudi koji su prošli kroz 11 godina građanskog rata u Siriji.
Sirijski opservatorij za ljudska prava saopćio je da je turska ofanziva protiv kurdskih snaga 2019. na sjeveroistoku dovela do raseljavanja više od 150.000 ljudi.
Erdogan nije rekao kada će početi ofanziva.
“Kao što uvijek kažem, jedne noći ćemo iznenada krenuti na njih. I moramo”, izjavio je turski predsjednik krajem maja, prenosi Associated Press.
Ankara inzistira da je YPG, koji je sarađivao sa SAD-om u njihovoj borbi protiv ISIL-a, izdanak Kurdistanske radničke stranke (PKK), koja je vodila desetljećima dugu pobunu u Turskoj, koja je dovela do desetaka hiljada mrtvih.
Turska, SAD i EU smatraju PKK terorističkom organizacijom. Ankara je izvela četiri prethodna upada u Siriju, uključujući i onaj protiv YPG-a.
Prisutnost Turske u Siriji dovela je Ankaru u sukob i sa svojim NATO saveznicima i moćnim konkurentima, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji podržava sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Iako je Erdogan nastavio podržavati opozicione pobunjeničke grupe, morao je umiriti konkurentne interese Rusije, obližnje nuklearne sile sa stalnim sjedištem u Vijeću sigurnosti UN-a i ključnim izvorom energije i turizma za Tursku.
Nakon što je Moskva uvela ekonomske sankcije Turskoj zbog obaranja borbenog aviona 2015. za koji je Ankara rekla da je narušio njen zračni prostor, Rusija je rekla da se Erdogan izvinio za incident.
Ako Kremlj sada prešutno prihvati turski upad u područja koja kontroliše on ili njegovi saveznici, to bi se moglo smatrati znakom kako je invazija na Ukrajinu preopteretila rusku vojsku i više ne može provoditi svoje interese ili štititi svoje saveznike, čak ni protiv zemlja s manje geopolitičke težine i vojne moći.
Turska vlada nije odgovorila na zahtjev The Daily Beasta za komentar o mogućoj operaciji.
“Nema čistog rata.”
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price izrazio je zabrinutost zbog moguće operacije, navodeći da bi ona potkopala regionalnu stabilnost i dovela američke trupe i borbu protiv ISIL-a u opasnost.
Izaslanik Moskve za Siriju izjavio je da je Rusija pokušala uvjeriti Tursku da ne nastavi s vojnom operacijom, izvijestila je ruska državna novinska agencija Tass.
Ipak, moskovski analitičar Kerim Has, specijaliziran za tursko-ruske odnose, rekao je da bi Rusija mogla dati Turskoj zeleno svjetlo za pokretanje ofanzive, unatoč njezinim javnim komentarima.
Izjavio je da bi, ako Turska, ili grupe koje podržava, preuzele kontrolu nad Tal Rifaatom, to moglo dovesti do pokušaja zauzimanja obližnjeg Alepa, koji kontrolira ruski saveznik Assad.
Has vjeruje da je ruski rat u Ukrajini učinio Moskvu više ovisnom o Ankari, članici NATO-a koja nije uvela sankcije Rusiji i koja bi mogla služiti interesima Kremlja odgađanjem članstva Švedske i Finske u NATO-u.
"Edrdganove ruke su sada jače u odnosu na Rusiju u odnosu na prije četiri mjeseca", rekao je Has.
Dodao je kako bi Rusija željela da Erdogan pobijedi na predstojećim izborima, Moskva bi mogla dopustiti da upad poveća popularnost turskog predsjednika među njegovom nacionalističkom bazom.
Hammoud je iz SNA rekao da iranske snage preuzimaju neka od područja iz kojih su se Rusi povukli.
Ahmad Misto, civilni vođa u sjeverozapadnoj Siriji s brigadom u SNA, izjavio je da su iranske snage preuzele kontrolu nad područjima oko Alepa i pokrajine Idlib na sjeverozapadu odakle se Rusija povukla.
"Rusi još uvijek imaju političku moć nad [sirijskim] režimom, ali Iranci je imaju vojno na prvim crtama", rekao je Misto.
Dodao je da se povlačenje ruskih snaga dogodilo otprilike mjesec do jedan i po nakon invazije Moskve na Ukrajinu.
Mohammad Ismail, viši čelnik Kurdskog nacionalnog vijeća, sa sjedištem u Qamishliju, na sjeveroistoku Sirije, rekao je da bi povećana prisutnost snaga iz Irana pružila više motivacije Turskoj da krene u ofanzivu.
“Neka [područja] su primijetila rusko povlačenje i umjesto toga su ga popunile iranske snage. Ako Iran povećava svoj utjecaj, onda i Turska mora ući”, rekao je.
Turska i Iran su dugogodišnji suparnici, bore se za utjecaj u regiji i zauzimaju suprotstavljene strane u Siriji gdje Teheran podržava sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Ismail je dodao da je prije mjesec dana došlo do zamjetnog smanjenja ruske prisutnosti, posebno u područjima oko Tal Rifaata, prema zapadu rijeke Eufrat.
Ubrzo nakon toga, Erdogan je 1. juna najavio da će vojna operacija biti izvedena u Tal Rifaatu, zajedno s Manbidžom.
Ismail vjeruje da bi kurdske snage predale teritorij sirijskom režimu radi zaštite od turske ofanzive.
Sirijske demokratske snage saopštile su ranije ovog mjeseca da bi mogle sarađivati s Damaskom ako Ankara izvrši upad.
To bi bio još jedan motiv za operaciju Ankare jer bi povećana prisutnost režima mogla gurnuti civile koji se boje Assada prema granici, što bi potencijalno dovelo do većeg broja izbjeglica u Turskoj.
Ali i civili u Siriji strahuju od Turske i njenih saveznika, rekao je Ismail.
U 2020., UN-ov stručnjak za ratne zločine izjavio je da je SNA možda počinio mučenje i pljačku u sjevernoj Siriji.
"Ne postoji čisti rat", rekao je Ismail. “Međunarodne snage [će] odlučiti o svemu na terenu.”
