Strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu porasla su za 23,9 posto, najviše se ulagalo iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanije, a u ovoj su godini već najavljena ulaganja u sektore metaloprerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvni sektor.
Svakom novom investicijom otvaraju se i nova radna mjesta, a BiH se po iznosima stranih ulaganja u regiji nalazi na 3. mjestu, nakon Srbije i Albanije.
Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSI, s procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar - septembar 2023, direktne strane investicije su iznosile 1,442.8 miliona maraka ili 737,7 miliona eura.
Strana ulaganja u tom su razdoblju veća za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije kada su DSI iznosile 1,164.1 milion maraka, rečeno je Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine – FIPA.
U prvih devet mjeseci 2023. djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše direktnih stranih investicija u BiH su: "finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova" (315.3 miliona KM), "proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda" (311.9 miliona KM), i "proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (157.3 miliona KM).
Značajna povećanja registrirana su i za djelatnosti "trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima" (101.9 miliona KM), zatim "proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda" (72.8), "proizvodnja baznih metala" (70,9 miliona KM), "proizvodnja papira i proizvoda od papira" (70,6), "trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima" i "proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica" (63.6 miliona KM).
Kada su u pitanju najavljena ulaganja za ovu godinu, iz FIPA-e kažu kako su već najavljena ulaganja u sektore metaloprerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvnog sektora.
U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Rusija (284.2 miliona KM), Nizozemska (124.6), Velika Britanija (112.0) i Hrvatska (104.9 miliona KM).
Vezano za žalbe investitora, one se i dalje najviše odnose na dugotrajne procedure vezane za izdavanje potrebnih dozvola za pokretanje i realizaciju investicija.
U cilju poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, FIPA daje konkretne preporuke za poduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poreznu politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebale usvojiti nadležne državne, entitetske, kantonalne i lokalne institucije vlasti, a sve s ciljem da se privuku nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta, kažu iz te agencije.
Nadalje, kroz program postinvesticione podrške "Aftercare" u saradnji s drugim nadležnim institucijama FIPA nastoji rješavati i rješava administrativne prepreke za strane ulagače, s ciljem zadržavanja postojećih investiranja i motiviranja na nova ulaganja.
"Sarađujući s institucijama BiH, entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH (FIC), kao i međunarodnim institucijama i organizacijama te direktno sa stranim investitorima na poboljšanju poslovnog okruženja u zemlji, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti te u isto vrijeme dati konkretne preporuke za njegovo unapređenje", zaključuju iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine i napominju da su određeni napreci postignuti, no ostaje još mnogo toga da se završi.
