Bosna i Hercegovina je pravi raj za plasman i distribuciju nekontrolisanih i nekvalitetnih lijekova kojih je sve više na tržištu u našoj zemlji, a uvoz takvih lijekova je faktički legalizovan institutom interventnog uvoza za koji dozvole, kako je regulisano zakonima iz oblasti lijekova, izdaju Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravstva RS i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta.
Da je stanje u oblasti interventnog uvoza lijekova BiH alarmantno i da se odražava na pacijente, vidljivo je i iz izvještaja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu u koji je Raport imao uvid i koji će se tek u narednim mjesecima naći pred Vijećem ministara BiH i državnim parlamentarcima.
Neželjena dejstva kod pacijenata i paralelni sistem
Međutim, navodi Agencije ukazuju na hitno djelovanje svih u lancu vlasti, uključujući i istražne organe.
"Agenciji se obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da se spriječi ulazak neprovjerenih,
neregistriranih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata. Neregistrirani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta (osim rizičnih lijekova) i radi se o potpuno nekontrolisanim lijekovima", upozorili su iz Agencije.
Još opasnije po zdravlje građana u BiH, u smislu masovnosti ulaska takvih lijekova u našu zemlju je to što je Agencija ustanovila da se pod krinkom hitnog uvoza nekog lijeka, ne radi samo o nabavci koja treba zadovoljiti potrebe pacijenata kojima je u roku od nekoliko dana hitno potreban nedostajući lijek, nego se preko interventnog uvoza nabavljaju lijekovi za period od čak tri godine!
To znači da se tržište nekontroliranih i samim tim potencijalno opasnih lijekova u BiH širi i takvi lijekovi su dostupni pacijentima i propisuju im se, a da oni vjerovatno i ne znaju da je riječ o nekontrolisanim i rizičnim lijekovima. Istovremeno, uočeno je svojevrsno stvaranje paralelnog sistema registracije lijekova, a zašto je isključivo nadležna Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.
"Odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja HITNIH potreba za određenim lijekom, a trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od šest mjeseci do tri godine. U posljednje vrijeme od strane određenih kliničkih centara, a s ciljem dobijanja 'kvalitetnijih neregistrovanih' lijekova, sastavljaju se tenderske specifikacije koje liče na zakonsku registracionu proceduru i zahtjeve čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu", stoji u izvještaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Nažalost, jasno je da osim ovog upozorenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ne može sama zaustaviti ovakvu praksu, jer su joj faktički svezane ruke u svakoj od situacija kada se zatraži hitan uvoz nekog lijeka, jer su ga odobrila entitetska ministarstva ili Odjel za zdravstvo Brčko distrikt BiH i tako je propisao zakon.
Nadležni za interventni uvoz lijekova moraju pojasniti masovnost tih proizvoda na tržištu
Međutim, iz ovih navoda proizilazi da se vlasti u BiH hitno moraju pozabaviti problemom interventnog uvoza lijekova. Do tada pacijenti u BiH se mogu od nekontroliranih lijekova zaštititi jedino na način da sami izvrše provjere na koji je način taj lijek uvezen i je li registriran kod Agencije.
S obzirom na to da se u našoj zemlji godinama govori da je trište lijekova u BiH pod pritiskom moćnih lobija raznih farmaceutskih firmi, sada nakon upozorenja o direktnoj ugroženosti zdravlja pacijenata, ali i stvaranja paralelnog sistema registracije lijekova u BiH, moraju reagirati nadležne institucije.
Prije svega entitetska ministarstva zdravstva, te Odjel za zdravstvo Brčko distrikta moraju javnosti podnijeti otvorene izvještaje o tome ko i zbog čega dobija dozvole za masovni uvoz nekontroliranih i neregistriranih lijekova i ko vrši provjeru i kontrolu potrebe tolikih količina sredstava kroz interventni uvoz čime su uvoznici oslobođeni obaveze kontrola lijeka.
Poznato je da su tokom pandemije koronavirusa entitetska ministarstva odobravala interventni uvoz lijekova koji nisu bili prošli ni sve faze ispitivanja. Sjetimo se svi lijeka Favira uvezenog iz Turske, koji se u toj zemlji nije mogao kupiti u apotekama, ali je Federalno ministarstvo zdravstva dozvolilo uvoz tih tableta koje su prodavane po cijeni od 200 KM po kutiji u apotekama.
Brojni su i drugi sumnjivi lijekovi uvezeni uz opravdanje da su hitno potrebni pacijentima, a sada iz izvještaja Agencije za lijekove i medicinska sredstva i potvrđeno je da se interventni uvoz zloupotrebljava.
Inače, prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u 2022. godini interventnim uvozom u našu zemlju ušlo je lijekova vrijednosti oko 22,4 miliona KM, a godinu ranije, s dozvolom interventnog uvoza uvezeno je lijekova u vrijednosti oko 34,5 miliona KM.
Federalno ministarstvo zdravstva odobrilo je oko 60 posto od ukupno realizovanog interventnog uvoza, dok se preostalih 40 posto odnosi na entitet RS i Brčko distrikt.
