Početkom februara Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, telefonski je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za vanjski i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom.
Kako je tad saopćeno, Dodik je Borrellu prenio da RS 'podržava dogovor Hrvata i Bošnjaka' po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH i domova naroda.
Njih dvojica su razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji, a Dodik je kazao da je situacija u BiH kompleksa i da zahtjeva 'temeljnu raspravu unutar države'.
Na kraju, Dodik je kazao da RS ne poduzima nikakve aktivnosti koje su suprotne Ustavu BiH niti one koje bi dovele do disolucije, te je optužio sve one koji spominju raspad doprinose destabilizaciji BiH.
Nekoliko dana nakon toga, Dodik je poslao i pismo Borrellu. Prema odgovoru koji je Dodik dobio, on je svoje pismo u Brisel poslao 18. februara, a odgovor mu je stigao početkom ovog mjeseca.
Raport je u posjedu pisma koje je Borrell poslao Dodiku. Zanimljivo je da Borrell očigledno nema razumjevanja za ono što RS radi i nikako ne vjeruje Dodiku da ono što on radi spada pod Ustav BiH.
"Hvala vam na vašem pismu od 18. februara, koje slijedi nakon našeg telefonskog poziva od 10. februara i potvrđuje čvrstu opredijeljenost Bosne i Hercegovine njenoj EU perspektivi. Dozvolite mi da vas uvjerim: glavni cilj EU ostaje osigurati nepovratan napredak zemlje ka članstvu u EU.
Nažalost, radnje koje je nedavno preduzeo entitet Republika Srpska suprotne su Ustavu Bosne i Hercegovine i dovode u opasnost Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu, ujedinjenui suverena država, sa budućnošću unutar EU", piše Borrell odmah na početku.
Šef evropske diplomatije ovdje misli na zakone koje je usvojila NSRS a tiču se neustavne agencije za lijekove RS te namjere za formiranjem entitetskog VSTV-a.
"Na Vijeću za vanjske poslove 21. februara, svi ministri vanjskih poslova EU izrazili su snažnu zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini. Rukovodstvo Republike Srpske već nekoliko mjeseci blokira funkcionisanje državnih institucija i polako, ali uporno vraća unazad 26 godina reformi od Dejtonskog mirovnog sporazuma, nedavnim usvajanjem zakona kojim se uspostavljaju paralelne institucije kao što su one koje se tiču lijekova i pravosuđa.
Pokušaji da se ovi koraci legitimiziraju kao povratak „izvornom Dejtonu“, tvrdnjom da su oni u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine dogovorenim prije 26 godina, ne stoje. Ustav izričito predviđa da raspodjela odgovornosti između nivoa vlasti može evoluirati tokom vremena, i vrlo je jasno na koji način država može preuzeti nadležnosti, uključujući i sporazume o prijenosu koje potpisuju entiteti. Ustavni sud Bosne i Hercegovine - kao jedini organ nadležan za tumačenje Ustava - također je potvrdio da oblast koja je prenesena na državni nivo postaje državna nadležnost. Ustav ne predviđa proceduru vraćanja prenesenih nadležnosti na entitete – takav postupak ni u kom slučaju ne bi mogao isključiti učešće državnih institucija. Jednostrani koraci za poništavanje ishoda sporazuma o transferu su nezakoniti i dovode u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine", jasno piše Borrell.
On dalje upozorava na posljedice poteza RS koji su jednostavno nelegalni.
"Osim očiglednog nedostatka pravne osnove, radnje koje je pokrenula Republika Srpska nose i važne posljedice za državu i njene građane. Osnivanje posebne agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske ugrozilo bi jedinstven ekonomski prostor, stvorilo pravnu nesigurnost i imalo bi neizbježan negativan uticaj na pacijente i privredu. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je osnovana 2009. godine kao dio procesa približavanja acquisa u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, jer relevantno zakonodavstvo EU zahtijeva uspostavljanje nacionalnog nadležnog tijela nadležnog za odobrenje tržišta kako bi se obezbijedio funkcionalan, koordiniran i jedinstven sistem regulacije lijekova i medicinskih sredstava, nadgleda jedinstveno tržište ovih proizvoda i osigurava njihovu dostupnost na cijeloj teritoriji jedne zemlje", navodi Borrell.
Onda objašnjava pogubnost osnivanja entitetskog VSTV-a. On kaže da bi to ugrozilo EU put, ako i vladavinu prava u BiH.
"Povlačenje predstavnika Republike Srpske iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta
Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) ne bi bilo kompatibilno sa bosanskohercegovačkim EU
integracijama. To bi ugrozilo funkcionisanje i ulogu VSTV-a BiH, dovodeći na taj način u opasnost vladavinu prava i temeljna prava svih građana Bosne i Hercegovine. Povlačenjem iz VSTV-a BiH, sudovi i tužilaštva u Republici Srpskoj također bi izgubili pristup na IT infrastrukturu, uključujući zajednički elektronski sistem upravljanja predmetima i imao bi da se vratimo na ručno vođene postupke. To bi ozbiljno uticalo na efikasnost pravosuđa sistema, generisanje kašnjenja i uskraćivanja pravde na štetu građana i privrede", piše Borrell Dodiku.
On zaključuje da bi takvi potezi značajno potkopali izglede za ulazak BiH u EU.
"Uz vladavinu prava kao kamen temeljac proširenja EU, uspostavljanje VSTV-a BiH bio je jedan od uslova koje je Evropska komisija postavila 2003. godine za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je pravni osnov procesa pristupanja Bosne i Hercegovine EU. VSTV BiH ima ključnu funkciju da garantuje nezavisnost, integritet i odgovornost pravosuđa u cijeloj državi, objedinjavanjem procedura za imenovanje i odgovornost članova pravosuđa, čime se garantuje jednakost građana pred zakonom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", piše dalje šef EU diplomatije.
On dalje podsjeća na mišljenje Evropske komisije u kojem se navodi da BiH treba unaprijediti funkcionisanje pravosuđa usvajanjem novog zakona o VSTV i novog zakona o sudovima BiH i to su skladu sa standardima EU.
"EU već godinama raspravlja o ovim pitanjima s vašim predstavnicima u kontekstu strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Međutim, nismo vidjeli političko opredjeljenje da se te reforme pokreću, čak ni za usvajanje hitnih izmjena Zakona o VSTV-u. Ovo je mjesto gdje bi fokus trebao biti.
Uzimajući sve ovo u obzir, pozivamo vas i čelnike Republike Srpske da stanete sa bilo kakvom zakonodavnom i političkom inicijativom za povratak takozvanom „izvornom Dejtonu“, te da poštujete Ustav BiH i državne nadležnosti. EU ne osporava princip konstitutivnosti naroda niti strukturu Dejtona, ali kao država koja teži EU, Bosna i Hercegovina institucionalne strukture i strukture za donošenje odluka treba da progresivno prilagođava kako bi se uzele u obzir zahtjevi EU i da bi mogle djelotvorno učestvovati u donošenju odluka EU i u potpunosti implementirati i provoditi acquis", naveo je Borrell.
On je čak našao i razumjevanja za Dodikovu zabrinutost, ali ga je uputio na državne organe koje Dodik izbjegava.
"Razumijem zabrinutost izraženu u Vašem pismu u vezi sa nizom pitanja vezanih za funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Kao što sam više puta rekao, čvrsto vjerujem da se politička kriza može prevazići nastavkom političkog dijaloga. O otvorenim pitanjima koja izazivaju vašu zabrinutost potrebno je razgovarati u državnim institucijama i uz puno poštovanje ustavnog i zakonskog okvira i procedura, a ne rješavati ih jednostranim koracima, koji izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu zakonitosti. Kada se zvaničnici iz Republike Srpske vrate u državne institucije i osiguraju njihovo potpuno funkcionisanje, EU je spremna da omogući smislen i intenzivan dijalog. Ukoliko do takvog dijaloga ne dođe, a akcije ka demontaži državnih institucija nastave da se konkretno provode, EU neće imati drugog izbora nego da počne razmišljati o upotrebi svih drugih instrumenata iz svog okvira", jasan je Borrell.
Na kraju je poručio Dodiku da svi trebaju da podrže Ukrajinu i njen integritet i suverenitet.
"U trenutku kada Rusija krši međunarodno pravo i mir u Evropi pokretanjem vojne agresije bez presedana protiv svog mirnog susjeda, moramo osigurati stabilnost i jedinstvo u ostatku Evrope. Napad Rusije na Ukrajinu ima posljedice na sigurnost i stabilnost cijele Evrope. Moramo zajedno stati u odbranu teritorijalnog integriteta Ukrajine i suverenitet", zaključio je Borrell.
Zanimljivo je da će Dodik sutra biti u Briselu gdje će razgovarati sa članovima Odbora za vanjsku politiku Parlamenta EU.