Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH koji je jučer usvojilo Vijeće ministara BiH, u predloženom tekstu uistinu nudi efikasnije mehanizme za borbu protiv sukoba interesa u našoj zemlji, u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje.
Vidljivo je to iz brojnih novih zakonskih odredbi u koje je Raport imao uvid i koje smo uporedili s važećim Zakonom koji je u primjeni više od 20 godina i koji je u protekle dvije decenije faktički stimulirao funkcionere da budu u sukobu interesa, jer zakon nije propisivao niti adekvatne sankcije, a i one minimalne rijetko su se izricale i nisu se dosljedno provodile.
Suštinska promjena novog zakona u odnosu na sadašnji je način izbora komisije koja će utvrđivati da li je neki zvaničnik u sukobu interesa, te sankcije koje to tijelo može izreći.
Način glasanja
Prvo, za razliku od sadašnje komisije koju čine poslanici i delegati stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH, novu komisiju činit će sedam članova izabranih na osnovu javnog oglasa.
Kandidati za članove te komisije neće smjeti biti osobe koje su u nekoj političkoj stranci ili da su bile u stranci pet godina prije kandidature za članstvo u komisiji.
Zatim, uvjet za članstvo u komisiji će biti i da kandidat pet godina prije kandidature nije obavljao funkciju zastupnika, delegata, člana Vijeća ministara BiH, člana vlade na bilo kojem nivou vlasti u BiH, te, odbornika ili vijećnika, gradonačelnika i načelnika općine.
U postupku imenovanja, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine osigurava da sastav Komisije odražava jednaku zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, uz osiguranje jednog člana iz reda ostalih, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Postupak oglašavanja i utvrdivanja prijedloga kandidata provodi Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
“Odluka o listi uspješnih kandidata donosi se 2/3 većinim glasova članova Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji su prisutni na sjednici i glasaju.U slučaju da nije moguće postići većinu propisanu stavom (3) ovoga Člana, odluka o listi uspješnih kandidata donosi se većinim glasova članova Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji su prisutni na sjednici i glasaju, uz nastojanje da najmanje jedan glas bude iz reda članova koji su iz opozicije", navodi se u novom zakonu.
Registar imovine
Međutim, mana ovakvog načina glasanja je što će vladajuće stranke i dalje moći imenovati članove komisije bez obaveze postizanja šireg konsenzusa i što je učešće opozicije predviđeno samo deklarativno, a ako se stavovi vlasti i opozicije ne usaglase, vlast sama donosi odluku.
Kandidat za člana komisije uz to što će biti pravne ili druge struke, morat će da ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci, te da je iz reda stručnih radnika, osoba visokih moralnih kvaliteta, poznała i priznata po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti.
Kazne propisane novim zakonom koje će Komisija moći izreći nosiocu javne funkcije za povrede ovog zakona su opomena, novčana kazna u iznosu od 1.000 do 20.000 KM, inicijativa za razrješenje dužnosti i poziv za podnošenje ostavke.
“Novčanu kaznu u iznosu od 10 000 do 20 000 KM Komisija izriče nosiocu javne funkcije ako u Izvještaju iz Člana 16. ovog zakona navede lažne podatke o imovini i prihodima, u namjeri da prikrije podatke o imovini i prihodima", stoji između ostalog u novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH.
Važan zadatak komisije će biti da uspostavlja, ažurira i provjerava Registar nosilaca javnih funkcija i njihove imovine koji će biti javno dostupan građanima.
Zakon propisuje i da ako član buduće komisije neopravdano izostane dva puta sa sjednice Komisije, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine će u roku od 30 dana pokrenuti postupak za njegovo razrješenje, i u roku od 60 dana imenovati novog člana.
