Građani u FBiH s razlogom su ogorčeni jer je od subote skuplja cijena registracije vozila. Vlast u FBiH još se nije zvanično oglasila o ovom poskupljenju koje će najviše pogoditi građane s najnižim primanjima i koji ionako jedva sastavljaju „kraj s krajem" pritisnuti gotovo svakodnevnim poskupljenjem životnih namirnica.
Prije nekoliko dana tek se oglasio državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto, tražeći smjenu rukovodstva Agencije za nadzor osiguranja FBiH.
No, s obzirom na šturi i nemušti sadržaj Fortinog saopćenja, bolje bi bilo da se prvo informirao o detaljima ovog poskupljenja, te da je građanima i kao predsjednik Naše stranke i kao ministar ponudio rješenje kako da se odluka o poskupljenju registracije vozila poništi.
To je ono što građani očekuju. A, šta je to što građani u ovom slučaju trebaju znati, istražio je Raport.
Kalajdžić samo u Savjetu zaradila 130.000 KM
Prvo, izmjenu odluke o načinu utvrđivanja tarife premije i cjenovnika za osiguranje vlasnika vozila kojima je povećana osnovna premija sa 396 KM na 420,55 KM donio je Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja FBiH.
Predsjednica Savjeta je Edita Kalajdžić, koja je i na čelu Generalnog sekretarijata Vlade FBiH.
Kalajdžić je je za predsjednicu Stručnog savjeta Agencije zajedno s još četiri člana i to u sastavu Mirjana Vučić, Vedad Nezirić, Arnela Bevanda i Berina Ramčić imenovala Vlada FBiH na čelu s Fadilom Novalićem krajem 2021. godine.
Svima njima mandat je četiri godine. Kalajdžić je u Stručnom savjetu Agencije bila i u periodu od 2017. do 2021. kada je reizabrana na tu poziciju. I tada ju je postavila Novalićeva Vlada.
S obzirom na šutnju aktuelne Vlade FBiH ne zna se je li Agencija za nadzor nad osiguranjem, odnosno Stručni savjet s kojim rukovodi Kalajdžić upoznali Vladu s tim prije donošenja odluke o poskupljenju registracije vozila.
O tome se treba izjasniti Vlada FBiH.
Dalje, Edita Kalajdžić je za funkciju predsjednice Savjeta od 2017. godine dobivala mjesečnu naknadu od 1.562 KM. To znači da je za šest godina u ovom tijelu naplatila najmanje oko 130 hiljada KM.
Pretpostavlja se najmanje jer prema posljednjem revizorskom izvještaju o radu Agencije za osiguranje nadzora objavljenom 2018. godine, navodi se da je Stručni savjet odluku o naknadama donosio sam i da do tog vremena nije imao saglasnost Vlade FBiH na visinu tih naknada. Stoga nije poznato da li je iznos naknada u međuvremenu i povećan.
Najviša plata u Agenciji, prema revizorskom izvještaju od prije pet godina iznosila je 5.157 KM, a najniža u iznosu 1.530 KM. Prosječno utvrđena neto plata u 2017. godini iznosila je 2.756 KM.
Ako se u vidu ima rasipništvo u ovoj agenciji koje su utvrdili revizori pri tom posljednjem izvještaju, onda je jasno da se za ovakva primanja i „život" Agencije moraju tražiti novi izvori prihoda, a očigledno im to najlakše ide „preko leđa građana".
Jasno je i da s obzirom na ogromna primanja Kalajdžić, koja pored plate na poziciji generalnog sekretara Vlade BiH ima vanredna primanja po osnovu članstva u brojnim drugim komisijama i tijelima, ona spada u grupu onih kojima poskupljenja ne predstavljaju problem, za razliku od građana koji i nekoliko dodatnih feninga na više proizvoda itekako osjete na svom budžetu. Kalajdžić je, naime, i članica Drugostepene komisije za žalbe Agencije za bankarstvo FBiH. I za članstvo u ovoj komisiji, prema saznanjima Raporta, dobija se iznos od oko 1.500 KM.
Stoga, Vlada FBiH treba dati odgovore građanima, koji su to uvjeti na tržištu doveli do poskupljenja registracije vozila i mogu li Novalićevi kadrovi, postavljeni i zadržani na pozicijama moći i odlučivanja nastaviti voditi politike bivše vlasti pod okriljem sadašnje?
Jer, građani su tražili promjene, a evidentno je da ih s onima koje je instalirala stara Vlada neće i ne može biti.
Ombudsmen telefonske upite prima utorkom
Odluka o poskupljenju registracije skrenula je pažnju i na kompletan rad Agencije za nadzor osiguranja u kojem glavnu riječ vode direktor i Stručni savjet Agencije.
Uloga Stručnog savjeta u Agenciji za nadzor osiguranja FBiH je itekako značajna, jer je taj savjet, pored direktora Agencije organ upravljanja. S time je i jasna važnost uloga Edite Kalajdžić.
Stručni savjet, između ostalog, donosi Statut Agencije uz saglasnost Vlade FBiH, donosi podzakonske akte i provedbene propise propisane zakonima, odobrava godišnji plan poslovanja Agencije i plan prihoda i rashoda, sa planom javnih nabavki, za narednu godinu i podnosi ga Vladi FBiH, usvaja izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima za prethodnu godinu i izvještaj o poslovanju Agencije, donosi odluku o doprinosima i drugim naknadama… Zanimljivo je da i ugovor s direktorom Agencije potpisuje Stručni savjet.
Članovi Stručnog savjeta za svoj rad odgovaraju Vladi FBiH.
Na internetskoj stranici Agencije dostupni su podaci o Savjetu, ali podataka o direktoru Ivanu Luburiću (HDZ) kojeg je također postavila Novalićeva Vlada nema.
Također, nema podataka ni o tome ko je ombudsmen zaposlen pri Agenciji, a koji prati i razmatra slučajeve kršenja prava i interesa koji proizilaze iz ugovora o osiguranju, Kodeksa poslovne osiguravajuće i reosiguravajuće etike i dobre poslovne prakse.
Ovlasti i zadaci ovog ombudsmena su veoma široki, ali na stranici Agencije njegovog imena nema. Jedino je dostupna e-mail adresa ombudsmena u kojoj nema njegovog imena, a navedeno je i da je „ombudsmen za telefonske upite dostupan utorkom od 08,30 do 11,30 sati."
Autorica poruke 'Seb zove, loši respiratori…'
I na kraju, no nimalo manje bitno, treba podsjetiti da je Kalajdžić široj javnosti poznata po upletenosti u spornu nabavku respiratora ACM812 A zbog čega je njen bivši šef Fadil Novalić osuđen prvostepenom presudom pred Sudom BiH na četiri godine zatvora.
Kalajdžić je bila i svjedokinja Tužilaštva u tom predmetu pred Sudom BiH, a poruke iz viber grupe Gensek u kojoj se i ona dopisivala s bivšim premijerom, prikazane u sudnici otkrile su da je bila jedna od rijetkih koja je znala za nabavku respiratora, te da je bila upletena u smjenu kriznog štaba na početku pandemije koronavirusa. Kalajdžić je i napisala u Gensek grupi rečenicu: "Seb zove, loši respiratori, u ogromnom smo problemu", a ta rečenica je i Izetbegović dovela u sudnicu da svjedoči o nabavci respiratora.
Također, Kalajdžić je kada je afera otkrivena savjetovala Novaliću da se ugovor o kupovini respiratora raskine. A, ona je osoba koju je Novalić u porukama prikazanim u Sudu BiH oslovljavao s „bebo".
"Šefe, ovaj ugovor treba raskinuti. Sad sam ga čitala. I tražiti povrat sredstava. Rok za isporuku je bio 15. 04. Treba kazati da ne preuzimaju ništa", pisala je Kalajdžić Novaliću, a on joj odgovorio:
"Meni je bebo za danas dosta. Kako ćemo raskinuti kad su pare otišle u Kinu", pisalo je u porukama koje su prikazane u Sudu BiH.
Kalajdžić je tokom procesa pokušala minimizirati značaj svih poruka, pa je branila Novalića, zašto ju je on pretpostavlja se nagrađivao i imenovanjima u dobro plaćene komisije i organe poput Stručnog savjeta Agencije za nadzor osiguranja.
Ono što je zanimljiv , a što je Raport otkrio tokom ovog istraživanja jeste to da je krajem 2020. u jeku istrage o nabavci respiratora Kalajdžić imenovana i u Savjet Instituta za mjeriteljstvo BiH i to na prijedlog Zijada Džemića, tadašnjeg direktora Instituta.
Podsjećamo Džemić je bio svjedok odbrane Fadila Novalića na suđenju u predmetu „Respiratori" i dao je lažnu informaciju u javnost da su respiratori ACM812 A upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege.
Kada je pred Sudom BiH pitan, zbog čega je u pisanom dokumentu od 30. jula 2020. naveo da se respiratori ACM812 A mogu koristiti u intenzivnoj njezi, iako se u izvornoj specifikaciji od proizvođa ACM812 A na engleskom jeziku nigdje ne spominje "intenzivna njega", on je rekao da u Institutu nisu stručnjaci za jezik, pa su mislili da pojam „emergency room", u prijevodu na bosanski jezik znači „intenzivna njega", što nije tačno.
Kalajdžić je bila i članica Nadzornog odbora KCUS-a.
Inače, postavlja se pitanje kako je aktuelna generalna sekretarka Vlade FBiH za koju kažu da je „siva eminencija u Vladi FBiH" uspijevala i uspijeva obavljati istovremeno toliko važnih funkcija.
Uz poslove na brojnim pozicijama na kojima je bila, Kalajdžić se, a što je dostupno iz njene biografije na stranici Vlade FBiH dok je bila zaposlena u institucijama, istovremeno i školovala, pa je uz posao uspjela završiti fakultet, zatim magistrirati, a prije nekoliko dana je i doktorirala.
Za to vrijeme na hiljade mladih, obrazovanih osoba sa zavoda za zapošljavanje širom BiH, nakon uzaludnih prijava na razne konkurse, kupilo je kartu iz BiH u jednom pravcu. Uglavnom za Njemačku.
