Rasprava koja će početi 7. decembra ove godine u Sarajevu po disciplinskoj tužbi, za cilj ima razjašnjenje pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) sumnje koje se odnose na postupanje glavne kantonalne tužiteljice Sabine Sarajlije.
Ona se tereti za nemar u vršenju službene dužnosti, a tiče se dodjeljivanja osjetljivih predmeta određenim tužiocima, saznaje Raport.
Alena Kurspahić-Nadarević, glavna disciplinska tužiteljica, kazala je za Raport da Ured disciplinskog tužioca (UDT) disciplinskom tužbom Sarajliji na teret stavlja prekršaje koji se odnose na povredu načela nepristrasnosti, nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, te miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti.
Načelo nepristrasnosti
“U prvoj tački naveli smo da je tužena Sabina Sarajlija u okviru svojih ovlasti postupila po zahtjevu tužioca Aida Hadžismajlovića i donijela odluku kojom je tužiocu dodijeljena presignacija“, kazala je Kurspahić-Nadarević.
Objasnila je da je tužena koristila svoja ovlaštenja, ali da je za Ured sporan razlog za takvu presignaciju, čime je tužena povrijedila načelo nepristrasnosti.
Kazala je da je ona pogodovala tužiocu po njegovom zahtjevu, kako bi se poboljšala njegova individualna ocjena.
Šta to znači?
Kako saznaje Raport, Sarajlija je Hadžismajloviću dodjeljivala predmete koje su ranije dužili drugi tužioci. Razlog zbog kojeg je te predmete dodjeljivala Hadžismajloviću je taj što ovaj tužilac nije mogao ispoštovati normu.
Većina predmeta je bila u poodmakloj fazi istrage. Tužioci Tužilaštva Kantona Sarajevo, koji su dužili te predmete, imali su pritužbe na takve odluke Sarajlije.
Prema saznanjima Raporta, jedan od roditelja Hadžismajlovića je zaposlen na KCUS-u.
Hadžismajlović je u tom periodu imao slučajeve koje je sudskim presudama izgubio. Zbog toga su mu za popunjavanje forme trebali novi slučajevi.
Kurspahić-Nadarević kazala je kako Sarajlijin nemar i nepažnja predstavlja vid kršenja službene dužnosti i može se svrstati pod umišljaj.
Osim toga, Sarajlija je, prema disciplinskoj tužbi, 12. aprila ove godine, mimo ovlaštenja, donijela instrukciju kojom se za određene vrste predmeta, između ostalog, one za koje je predviđena kazna zatvora od deset godina, predmeti korupcije, osjetljivi i značajni za javnost te predmeti kojima prijeti zastara, nalaže zamjenicima glavnog tužioca davanje saglasnosti za tužilačke odluke.
Prema našim saznanjima, Sarajlija je od tužilaca Kantonalnog tužilaštva KS tražila da prije donošenja svake tužilačke odluke konsultiraju njene zamjenike.
“Ured će dokazati da izdavanje ovakvih odluka ukazuje na potcjenjivanje i opstruisanje tužilaca“, kazala je Kurtspahić-Nadarević.
Ured je od materijalnih dokaza, a koje je Prvostepena komisija usvojila, uložio njih 24, te predložio saslušanje jednog svjedoka.
Tužba je podnesena 13. jula ove godine Prvostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a.
Postupanje mimo ovlaštenja
Pravni zastupnik Sarajlije, advokat Nermin Mulalić, kazao je kako tužena i on ostaju u cijelosti kod pismenog odgovora koji su dostavili na tužbu.
“Želim naglasiti da je Sarajlija postupala na osnovu zakonom zadatih ovlaštenja. Hronologija događaja eliminira bilo kakve prekršaje“, kazao je Mulalić.
Izjavio je da postupci koji se Sarajliji stavljaju na teret, nisu trebali biti predmet disciplinske tužbe.
“Danas smo imali priliku da čujemo poznatu frazu da se ostavlja mjesto sumnji, ali ne u disciplinskom postupku, ne pred ovom komisijom“, rekao je Mulalić.
On je uložio materijalne dokaze, dostavljene ranije Komisiji, kao i prijedlog dodatnih šest subjektivnih svjedoka koje namjeravaju saslušati.
Prvostepena komisija je odbila dva svjedoka i četiri materijalna dokaza.
Sarajlija je od 2008. tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Od 2019. godine je glavna kantonalna tužiteljica.
Na glavnom ročištu, zakaznom za 7. i 8. decembar ove godine, planirano je saslušanje svih svjedoka. Planirano je i ulaganje materijalnih dokaza i iznošenje završnih riječi.