Prvi značajan korak administracije predsjednika SAD Joa Bidena, koji se direktno veže za BiH i cijeli region, desio se prije tri dana.
Naime, Biden je donio uredbu kojom se proširuje opseg ranije uredbe kojom se definiraju sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, a koji ugrožavaju mir i stabilnost regiona.
"Današnja odluka predviđa dodatne sankcije, usmjerene ka pojedincima koji ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu", stoji u saopćenju iz Bijele kuće.
U nastavku se kaže:
"Ministarstvo finansija će, kako se navodi, u konsultacijama sa State departmentom nastaviti da ažurira spisak pojedinaca koji su pod sankcijama, u skladu sa Bidenovom uredbom koja je donijeta 8. juna 2021.".
Pojašnjenje je dao državni sekretar Anthony Blinken.
"Korupcija nanosi direktnu štetu spoljnoj politici, nacionalnoj sigurnosti i ekonomskom zdravlju SAD i naših saveznika i partnera. Zato smo riješeni da promovišemo odgovornost i da se borimo protiv nekažnjivosti onih koji su umiješani u značajnu korupciju na Zapadnom Balkanu i širom svijeta", naglasio je Blinken.
Odmah nakon objave ove informacije krenule su špekulacije o tome ko bi mogao sljedeći završiti na crnoj listi. Posljedni državljanin BiH koji je stavljen na nju je Amir Zukić, bivši visoki funkcioner SDA, a prije njega je to bio Nikola Špirić te Milorad Dodik.
Ko će biti na listi?
Prema informacijama koje je dobio Raport trenutno se vrši analiza stanja na terenu kao i destruktivnog učinka pojedinaca.
Tako su se već formirale određene preliminarne liste na kojima su imena pojedinaca koji bi kasnije mogli završiti na crnoj listi, a trenutno su pod "posmatranjem".
Kako je Raportu rečeno iz diplomatskih izvora, na crnoj listi (koja bi mogla biti ažurirana krajem godine), nalazit će se 10 do 12 imena.
Tako bi na neslavnoj listi mogli završiti Jerko Ivanković Lijanović, bivši ministar poljoprivrede u Vladi FBiH koji je već osuđivan zbog kriminala i korupcije.
Spominje se i ime Asima Sarajlića, bivšeg visokopozicioniranog SDA-ovca, koji se nakon afere "Asim" povukao sa svih političkih funkcija. Ostao je samo delegat u Domu naroda BiH, ali je vrlo aktivan u radnjama iza paravana.
Zanimljivo je da bi se na crnoj listi mogao naći još jedan SDA-ovac - Mirsad Zaimović. On trenutno obnaša funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Ono što je sporno jeste što je Zaimović kao direktor BH Telecoma u BiH uveo kineski Huawei koji je gradio 4G i 5G mrežu. Poznato je da su SAD bile protiv toga. Inače, SAD već duže vrijeme vode svojevrsni rat s ovom kineskom kompanijom za koju se sumnja da špijunira druge vlade preko telekomunikacijeske mreže. Ova firma već je pod sankcijama SAD, a i mnoge evropske države su je zabranile.
Na crnoj listi bi mogao završiti i sin Milorada Dodika, Igor Dodik i to vjerovatno zbog svih poslova i veza. Dodiku bi se na listi također mogao pridružiti i Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a, a sada njegov savjetnik u Predsjedništvu BiH.
Tegeltija je i odstupio sa mjesta šefa VSTV-a zbog brojnih koruptivnih afera.
Na kraju, kako je Raportu preneseno, na crnoj listi bi se mogao naći i neko iz HDZ-a BiH, prije svega Dragan Čović. Ipak, Čoviću i HDZ-u se ostavlja još prostora, a mnogo toga ovisit će o tome da li će blokirati Opće izbore naredne godine odnosno da li će biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH.
Zašto SAD to rade?
No, nije ovo jedina diplomatska akcija koju administracija SAD planira. Naime, iako su iz EU kazali da sad neće pratiti SAD u proširivanju sankcija, planirani su intenzivni razgovori koji bi trebali imati za rezultat promjenu ovog stava EU.
Ukoliko bi EU pratila sankcije SAD, to bi značilo da mnogi od sankcioniranih ne bi mogli putovati dalje od granice s Hrvatskom, bar kada je u pitanju EU.
Mnogi postavljaju pitanje zašto SAD sad kreću s proširivanjem sankcija i širenjem liste?
Primarni razlog jeste utjecaj Rusije i Kine. Naime, upravo visoko korumpirani političari omogućavaju utjecaj Rusije i Kine na institucije BiH. Joe Biden je već u svojoj predizbornoj kampanji naglašavao da će borba protiv malignih utjecaja ove dvije zemlje biti jedan od prioriteta njegove vanjske politike.
Baronesa Armina Helić, članica britanskom Doma lordova, u svom autorskom tekstu za Politico jasno je objasnila zašto bi se i EU trebala pridružiti jačem angažmanu na Zapadnom Balkanu, ali i odgovorila na pitanja zašto SAD rade to što rade.
"Tokom posljednjeg desetljeća Kina i Rusija sistemski rastu i produbljuju svoj utjecaj na Balkanu. Kineske investicije finansiraju fabrike koje onečišćuju okoliš i pruža lokalnim samoupravama tehnologiju video nadzora, dok Kina aktivno njeguje sljedeću generaciju novih lidera u regiji. Rusija je u međuvremenu godinama igrala destruktivnu ulogu, podržavajući dezinformacije, propagandu, nacionaliste i demagoge", napisala je Helić.
