Zaduženje od 330 miliona eura kod MMF-a koje su prošle sedmice dogovorili lideri SDA, SNSD-a i HDZ-a - Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović - još uvijek izaziva različite reakcije.
Njih trojica su, nakon prvobitnih neslaganja, uz intervenciju Delegacije EU i Ambasade SAD pronašli kompromisna rješenja o raspodjeli ovog novca koji bi trebao biti utrošen u borbi protiv koronavirusa.
U prvom pokušaju ministri finansija FBiH i BiH, Jelka Miličević i Vjekoslav Bevanda, navodno nisu htjeli staviti svoj potpis na pismo namjere, zbog čega je kreditni aranžman bio ugrožen.
No, nakon dogovora lidera po kojem će FBiH dobiti 61,5 posto, RS 37,5 posto, a Distrikt Brčko 1 posto, te će u raspodjelu biti uvršteni i kantoni, na pismu namjere stavljeni su potpisi svih članova Fiskalnog vijeća, čime je faktički formalno zatražen kredit od MMF-a.
Raport ekskluzivno objavljuje sadržaj Pisma namjere koje je upućeno u institucije MMF-a.
U prvom dijelu se ističe kako je kredit potreban kako bi se odgovorilo na hitne fiskalne i potrebe platnog bilansa u sklopu napora na suzbijanju širenja virusa Covid-19.
"Ova sredstva će se koristiti za povećanje potrebe u zdravstvu i za finansiranje mjera ekonomske stabilizacije", navodi se na početku pisma.
Dalje se navodi kako se očekuje da će epidemija imati ozbiljne posljedice po našu ekonomiju i građane, a potom se priznaje katastrofalno finansijsko stanje kao i to da je zdravstveni sistem u dubiozi i potpuno nefukcionalan i bez opreme.
"Očekujemo da će se realni BDP smanjiti za 5 posto ove godine...Predviđa se povećanje deficita tekućeg računa od 7,5 posto...Predviđamo da bi doznake iz inostranstva mogle pasti za više od 10 posto. Turizam je praktično već nestao i hoteli trenutno rade na nivou 10 posto kapaciteta, a otkazano je oko 850.000 noćenja. Pod pretpostavkom da ćemo uspjeti obuzdati epidemiju, ekonomija bi trebala početi da se oporavlja u trećem kvartalu", ističe se u pismu.
Potom se govori o zdravstvu i katastrofi u kojoj se nalazi.
"Naš zdravstveni sektor nije dovoljno osposobljen da se nosi s ovom epidemijom. Zdravstveni sistem u BiH karakterizira slabi zdravstveni ishod i neefikasno trošenje sredstava. Većina bolnica posluje s gubitkom i ima značajane iznose dospjelih neizmirenih obaveza. Sistem je dodatno oslabljen kontinuiranim odlivom u druge zemlje ljekara i medicinskih tehničara koji su se školovali u BiH, posebno onih sa značajnim radnim iskustvom. U tom kontekstu, povećani broj hospitalizacija bi brzo zagušio naše ionako ograničene kapacitete. Naš hitni prioritet je da povećamo kapacitete za testiranje na koronavirus i da nabavimo više respiratora, mobilnih rentgen aparata i zaštitne opreme za naše zdravstvene radnike", navodi se u pismu.
