Iako se donedavno radna sedmica koja bi trajala četiri dana uz istu plaću činila potpuno nemogućom, ovaj san svih radnika postaje izvjestan. Od prošle godine radnici kompanije specijalizirane za e-mail marketing i marketing automatizacije Webpower Adria iz Hrvatske rade po tom sistemu, a ovih je dana, nakon Belgije i Švedske, pokrenut i zanimljiv projekt u Velikoj Britaniji.
Naime, u okviru ovog pilot-programa 3.300 zaposlenih radit će četiri dana u sedmici i to bez smanjenja ličnih primanja. Projekt, koji će trajati šest mjeseci, provodi neprofitna organizacija “4 Day Week Global“.
Šta je prihvatljivo sindikatima
Uključeno je više od 3.000 zaposlenika u 70 britanskih kompanija koje su pristale na testno smanjenje radnog vremena za 20 posto. U okviru probnog rada od četiri dana u sedmici, mjerit će se utjecaj takve prakse na životnu sredinu i rodnu ravnopravnost, kao i dobrobit na radnu efikasnost zaposlenih.
Koliko je ovaj model daleko od Bosne i Hercegovine pitali smo Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, koji za Raport kaže kako je svaka varijanta u kojoj će radnici imate manje radnih dana za Sindikat prihvatljiva.
"Takve ideje dolaze iz zemalja Evropske unije gdje je produktivnost radnika veća nego kod nas. Ukoliko bi stručnjaci došli do takvih zaključaka da je to dobro da se uvede i kod nas, onda bi trebali slijepo primijeniti takvu praksu. Naši radnici su čestiti, vrijedni i mogu pružiti više od onog što trenutno pružaju. Međutim, očekuje se i poštovanje, uvažavanje i respekt prema svakoj osobi, radniku. Mi smo poprilično daleko od toga", kazao je Šatorović.
On je istaknuo kako se poslodavci kreću u suprotnom smjeru od onoga što postaje praksa u Evropi.
"Vlada FBiH je predlagala angažman radnika od 72 sata u jednoj sedmici i to za platu nižu od najniže. Dakle, šest dana po 12 sati, što postoji u praksi u pojedinim trgovačkim radnjama. Radnici imaju u 15 dana samo jedan slobodan. To samo govori koliko smo mi daleko od naprednih ideja i poštovanja radnika. S druge strane, ukoliko političari krenu raditi iskreno na tome da ova država bude dio porodice Evropske unije, bh. zakonodavstvo će morati biti usklađeno sa zakonima EU. Htjeli to ili ne, poslodavci će se tada pridržavati pravila i propisa. BiH želi biti dio EU, zato se nadamo boljem životu i tome da budemo više cijenjeni u vlastitoj državi", navodi Šatorović.
Negativne posljedice
Ekonomski analitičar Igor Gavran je za naš portal pojasnio da skraćivanje radne sedmice ne može dovesti do negativnih ekonomskih posljedica te da ne postoji formalna prepreka za implementiranje ovakvog projekta.
"Nema formalnih prepreka, ali to je samo pitanje pojedinih kompanija koliko žele da idu u korak sa vremenom. Svakako da implementacija skraćene radne sedmice u masovnom obliku u BiH trenutno nije moguća. Podsjetiti ću samo da u BiH pojedini radnici ne mogu dobiti ni zakonski propisane dane odmora. Ali, ovo je savremeni trend i u kojoj god se zemlji do sada tretirao, nije ostavio negativne posljedice", naglašava Gavran.
Dodao je kako to može ostaviti samo pozitivne efekte i to posebno na uslužni sektor.
"Ljudi koji bi dobili slobodne dane vjerovatno bi ih željeli iskoristiti na sadržaje za koje do sada nisu imali vremena. Govorim o banalnim stvarima koji mogu biti jasan pokazatelj koliko to može pozitivno djelovati na zajednicu. Međutim, daleko smo još od toga", istaknuo je Gavran.
Sociolog Jusuf Žiga za Raport kaže kako prijedlog skraćene radne sedmice ne može biti utemeljen u realnosti BiH, jer ne ispunjava nekoliko bitnih stavki.
"Da bismo mogli sa realnim pokrićem skraćivati radno vrijeme, društvo mora ispuniti nekoliko važnih segmenata, a to su: produktivnost, dobra oprema, organizacija poslova, visok standard. To su neke elementarne pretpostavke za visoko poželjne uvjete. S druge strane, imamo krajnost koju smo zapamtili kao ljudski rod, a to je da su pojedinci morali raditi i po 16 sat dnevno. Plate su bile niske, radno vrijeme dugo, a uslovi rada teški, a ti radnici su vrlo brzo gubile zdravlje", kazao je Žiga.
Dodao je kako se trenutno nalazimo u haotičnom stanju da bismo skraćivali radnu sedmicu te da bi se razmišljalo u tom pravcu.
"Razvijeni dio svijeta ide u pravcu da se smanjuje radno vrijeme i potreba za fizičkim angažmanom čovjeka. Sve će se više uključivati mašine. Očito je da moramo imati sve ovo u vidu da bismo u datoj situaciji mogli kazati šta bi to u bh. društvu bilo realno", kazao je Žiga za Raport.
