Na temelju otkucaja srca može se odrediti intenzitet tjelesnih aktivnosti, ali i saznati da možda nešto nije u redu. Na rad srca utječe prehrana, razne fizičke aktivnosti, stres i manjak sna. Ako osoba nema pozitivne navike, bilo bi dobro da što prije izmjeri svoje otkucaje srca i sazna koji srčani ritam je optimalan, a koji previsok ili prenizak.
Kako izmjeriti otkucaje srca?
Otkucaje srca potrebno je izmjeriti u nekoliko situacija i u nekoliko navrata kako bi se dobili ispravni rezultati. Prvo se mjere otkucaji srca u stanju mirovanja.
- Najprije je potrebno pronaći puls na vratu, prsima ili zglobu ruke
- Najbolje je koristiti arteriju koja prolazi ručnim zglobom
- Puls se opipava jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta
- Nakon pronalaska arterije, nježno namjestiti prste na nju i početi s brojanjem
- Broji se 10, 20 ili 30 sekundi
- Dobivene brojeve pomnožite sa 6, 3 ili 2 kako biste dobili tačan broj otkucaja u minuti
- Ponoviti postupak odmah nakon izvođenja tjelesne aktivnosti
Kako bi se dobili što kvalitetniji podaci, potrebno je mjeriti puls više puta tokom dana te uzeti srednju vrijednost mjerenja.
Koji su normalni otkucaji srca?
Broj normalnog otkucaja srca ovisi o kondiciji pojedinca, kao i o starosnoj grupi kojoj pripada. Također, ako osoba uzima različite tablete za spuštanje pritiska, dijabetes ili slično, optimalne granice srčanog ritma nisu iste i najbolje bi bilo posavjetovati se s ljekarom.
Optimalan broj otkucaja srca u minuti za vrijeme mirovanja jest između 60 i 80. Idealnu brojku otkucaja srca tokom vježbe najbolje će odrediti ljekar. Bez obzira na to, postoje optimalne kalkulacije koje vam mogu pomoći, ovisno o starosnoj grupi kojoj pripadate:
Normalni otkucaji srca za žene:
⦁ 18-25 godina = 74-78
⦁ 26-35 godina = 73-76
⦁ 36-45 godina = 74-78
⦁ 46-55 godina = 74-77
⦁ 56-65 godina = 74-76
⦁ 65+ godina = 73-76
Normalni otkucaji srca za muškarca:
⦁ 18-25 godina = 70-73
⦁ 26-35 godina = 71-76
⦁ 36-45 godina = 72-75
⦁ 46-55 godina = 72-76
⦁ 56-65 godina = 72-76
⦁ 65+ godina = 70-73
Normalni otkucaji srca za vrijeme i nakon vježbanja povećavaju ranije navedene vrijednosti za oko 30 otkucaja u minuti.
Jedna od metoda mjerenja broja otkucaja srca prilikom napornog vježbanja radi se tako da se prvo vježba jakim intenzitetom pet minuta te se nakon toga izmjeri puls. Nakon toga potrebno je pričekati barem dvije minute te ponovo izmjeriti broj otkucaja. Oduzimanjem broja otkucaja nakon dvije minute mirovanja i broja dobivenog nakon intenzivnog vježbanja dobiva se rezultat.
Ako je broj blizu broja 12, broj otkucaja srca vam je normalan. U slučaju većeg broja, to jest ako broj otkucaja ne padne barem za 12 u roku od minute nakon vježbe, imate povećani rizik za srčane bolesti, pa čak i smrt. Ako uz visoki srčani ritam imate povećanu tjelesnu masu i širok struk, što prije se obratite ljekaru.
Osobe koje su aktivnije i bave se nekim sportom trebale bi se više približavati donjim graničnim vrijednostima. Ako je osoba tjelesno aktivna i posjeduje prosječnu kondiciju, normalno je da se približava gornjim graničnim vrijednostima. Prilagodite intenzitet vježbanja idealnom pulsu. S obzirom na broj otkucaja srca, potrebno je prilagoditi intenzitet vježbanja.
Visoki broj otkucaja srca
Visoki otkucaji srca prilikom odmaranja ukazuju na temeljne medicinske probleme. Ako je broj otkucaja pri mirovanju između 60 i 80, radi se o normalnom stanju, no ako je veći od 80, potrebno je što prije potražiti konzultacije s liječnikom. Visoki otkucaji srca mogu ukazivati na bolest štitnjače ili anemije. Potrebno je piti što više tekućine i zdravo se hraniti.
Niski broj otkucaja srca
Niski otkucaji srca tj. usporeni rad srca i otkucaji niži od optimalnog mogu biti uzrokovani raznim utjecajima. Pojedini lijekovi koji bi mogli utjecati su oni za liječenje visokog krvnog pritiska i aritmije. Ako se radi o starijoj dobi, trebate provjeriti radi li se o srčanim problemima koji se javljaju prilikom procesa starenja.
Ako osoba često primjećuje neke od ovih simptoma, moguće je da ima nizak broj otkucaja srca: umor i slabost, vrtoglavica, nesvjestica i kratkoća daha. Do ovih simptoma dolazi radi usporenog rada srca zbog kojeg mozak i tijelo ne mogu dobiti dovoljno krvi.
Nepravilni otkucaji srca
Sasvim je normalno da se otkucaji srca ubrzaju tokom tjelesne aktivnosti i uspore tokom mirovanja. Međutim, čest nepravilan ritam može ukazivati da srce ne pumpa dovoljno krvi u tijelo zbog čega može doći do raznih simptoma, uključujući umor, vrtoglavicu i bol u prsima.
Aritmija srca ili poremećaj srčanog ritma stanje je u kojem srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Iako su neke srčane aritmije bezopasne, neke mogu biti poprilično opasne te mogu oštetiti srce, mozak ili druge organe. Takve nepravilnosti mogu uzrokovati moždani ili srčani udar.
Kada srce kuca prebrzo, njegove se komore ne mogu napuniti s dovoljno krvi, a kada kuca presporo ili nepravilno, ne može ispumpati dovoljno krvi u tijelo. Nepravilni otkucaji srca ne moraju nužno uzrokovati očite simptome. Mogu se primijetiti simptomi kao što su spori ili nepravilni otkucaji srca ili pauze između otkucaja srca. Naime, može se dobiti osjećaj kao da srce preskače, treperi, lupa ili kuca prejako ili prebrzo.
Simptomi nepravilnog otkucaja srca uključuju:
- vrtoglavicu ili nesvjesticu
- umor ili slabost
- zbunjenost
- otežano disanje
- bol u prsima
Savjeti za postizanje pravilnog rada srca i srčanog ritma
Na zdravlje srca utječe i zdravlje naših arterija i vena. Loše navike koje se ponavljaju smanjuju zdravlje žila i zdravlje srca. Savjeti kojih bi se svi trebali držati za održavanje pravilnog rada srca:
- Kontrola tjelesne težine i opsega struka kroz zdravu prehranu i hidrataciju organizma
- Prestanak pušenja i redovna rekreacija te bavljenje sportom
- Bavljenje aktivnostima barem 30 minuta dnevno
- Redovito rađenje pretraga krvi i masnoća u krvi
- Mjerenje pritiska i otkucaja srca te ako se uoči promjena ili odskakanje od optimalnih vrijednosti, obratite se ljekaru.
Uz sve navedeno, potrebno je dovoljno spavati i opuštati se barem jednom dnevno kako bi se otpustio sav stres iz tijela.
