Predsjednik Vladimir Putin će pooštriti i produbiti kontrolu nad zemljom kojom je vladao od početka stoljeća, s ranim rezultatima ruskih scenskih izbora koji ukazuju na predvidljivo veliku pobjedu lidera Kremlja na izborima na kojima se pobjednik znao unaprijed.
Nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, šef ruske Centralne izborne komisije (CIK) rekao je da je Putin u vodstvu sa 87,9% glasova, uz 24,4% prebrojanih glasova.
Putin osigurao treću deceniju vladavine
Rezultat znači da će Putin vladati najmanje do 2030. godine, kada će imati 77 godina. Ruski lider s najdužim stažom od sovjetskog diktatora Josifa Staljina, osigurat će treću punu deceniju vladavine, piše CNN.
Sa većinom opozicionih kandidata ili mrtvih, zatvorenih, prognanih ili im je zabranjeno da se kandiduju – i sa disidentstvom koje je u Rusiji efektivno zabranjeno otkako je pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. – Putin se nije suočio sa kredibilnim izazovom za svoju vladavinu.
Rezultat je bio neizbježan, ali ritual izbora je ipak od ključnog značaja za Kremlj kao sredstvo potvrđivanja Putinovog autoriteta. Ritual se održavao svake četiri godine, prije nego što je zakon izmijenjen 2008. kojim je predsjednički mandat produžen na šest godina. Više ustavnih promjena u 2020. uklonilo je ograničenja predsjedničkog mandata, potencijalno omogućavajući Putinu da ostane na vlasti do 2036. godine.
Izbori održani i u Ukrajini
Rusija je također održala predsjedničke izbore u četiri ukrajinska regiona koje je anektirala tokom svoje invazije. Ukrajina je rekla da su izbori prekršili međunarodno pravo i da će biti proglašeni "ništavim".
Najžešći Putinovi protivnici umrli su posljednjih mjeseci. Nakon što je vodio neuspješnu pobunu u junu, vođa Wagnerovih plaćenika Jevgenij Prigožin ubijen je dva mjeseca kasnije nakon što se njegov avion srušio dok je putovao iz Moskve u Sankt Peterburg. Kremlj je negirao bilo kakvu umiješanost u Prigožinovu smrt.
Izbori su održani mjesec dana nakon smrti Alekseja Navaljnog, najozbiljnijeg Putinovog protivnika. Navaljnog, kome je zabranjeno da se kandiduje za izbore 2018., otrovao je nervni agens iz sovjetske ere Novichok 2020. godine. Nakon liječenja u Njemačkoj, Navaljni se vratio u Rusiju 2021. i na kraju bio osuđen na ukupno više od 30 godina zatvora tokom različitih suđenja.
Navaljni je preminuo u arktičkoj kaznenoj koloniji 16. februara. Ruska zatvorska služba saopštila je da se "osjećao loše nakon šetnje" i da je izgubio svijest, a kasnije je smrt pripisala prirodnim razlozima. Kremlj je negirao bilo kakvu umiješanost u njegovo trovanje ili smrt.
Protesti bez efekta
Udovica Navaljnog, Julija Navaljni, pozvala je Ruse da izađu kolektivno na demonstracije opozicije u nedjelju, posljednjeg dana glasanja u 11 vremenskih zona Rusije i 89 federalnih subjekata. Kremlj je prethodno upozorio na nedozvoljena okupljanja.
Tim CNN-a u Moskvi vidio je kako red ispred biračkog mjesta ubrzano raste u podne u sklopu takozvanih demonstracija "Podne protiv Putina" inspiriranih Navaljnim. Žena koja čeka u redu rekla je za CNN: "Ovo je prvi put u mom životu da sam ikada vidjela red za izbore." Upitana zašto je došla u tom času, odgovorila je: „Znate zašto. Mislim da svi u ovom redu znaju zašto.”
Izbori su takođe bili narušeni brojnim incidentima. Rusija je do subote podnijela najmanje 15 krivičnih prijava nakon što su ljudi sipali boju u glasačke kutije, palili vatru ili gađali molotovljevim koktelima na biračkim mjestima. Ella Pamfilova, šefica ruskog CIK-a, rekla je da je gađano 29 biračkih mjesta u 20 regiona u Rusiji, uključujući osam pokušaja podmetanja požara.
Izbori dolaze nakon više od dvije godine rata koji su nanijeli ogromne žrtve ruskoj populaciji. Kremlj svoje brojeve žrtava drži velom tajne, ali zapadni zvaničnici vjeruju da je više od 300.000 ruskih vojnika ubijeno ili povrijeđeno na ratištima u Ukrajini.
Izvor upoznat sa procjenom američkih obavještajnih službi sa koje je skinuta oznaka tajnosti rekao je za CNN da je Rusija izgubila nevjerovatnih 87 posto od ukupnog broja aktivnih kopnenih trupa koje je imala prije invazije na Ukrajinu. Ali Moskva je nastojala da nadoknadi svoje gubitke „djelimičnom“ mobilizacijom i regrutacijom vojno sposobnih muškaraca iz zatvora.
Putinova invazija je preoblikovala svetske geopolitičke osovine nakon Hladnog rata, što je navelo Zapad da tretira Rusiju kao državu parija nakon decenija prijateljskih odnosa. Rat je također smanjio Putinov svijet, nakon što je Međunarodni krivični sud prošle godine izdao nalog za njegovo hapšenje zbog navodnih ratnih zločina počinjenih u Ukrajini, obavezujući više od 100 zemalja da uhapse ruskog lidera ako kroči na njihovo tlo.
Rat otvorio nove puteve
Ali rat je takođe otvorio nove puteve Rusiji, koja je nastojala da stvori nova partnerstva i ojača postojeća. Odnosi Rusije sa Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom, koji nisu osudili invaziju, produbili su se, a Putin je pokušao da se dodvorava zemljama na globalnom jugu dok iznosi viziju svijeta koji ne vodi Zapad.
Putinovi kritičari ga optužuju da je izmislio vanjskopolitičke probleme kako bi odvratio pažnju od nesposobnosti svoje vlade da riješi bezbroj ruskih unutrašnjih problema, od niskog životnog vijeka do široko rasprostranjenog siromaštva.
Dok je Rusija podnijela sankcije koje su uvele zapadne zemlje bolje nego što se očekivalo, sukob je izobličio njenu ekonomiju usisavajući resurse u vojnu proizvodnju. Inflacija je porasla, osnovna roba poput jaja postala je nedostupna, a desetine hiljada mladih stručnjaka napustilo je zemlju.
Rat je takođe ubrzao suzbijanje neistomišljenika, brutalnije nego bilo koji prethodni put tokom Putinove 24-godišnje vladavine. Nezavisni mediji su ušutkani, a organizacije civilnog društva zatvorene, a stotine su zatvorene zbog protivljenja ratu.
Ali rat je Putinu takođe pružio patriotski cilj oko kojeg će okupiti Ruse.
Procijeniti popularno mišljenje je teško u autoritarnim zemljama poput Rusije, gdje nadzorne organizacije djeluju pod strogim nadzorom i mnogi se plaše kritike Kremlja.
Ali Levada centar, nevladina organizacija za istraživanje javnog mnjenja, izvještava da gotovo polovina Rusa snažno podržava rat u Ukrajini, a više od tri četvrtine ih donekle podržava. Levada također izvještava o Putinovom rejtingu od preko 80 posto – što je cifra gotovo nepoznata među zapadnim političarima i značajno povećanje u odnosu na tri godine prije pune invazije na Ukrajinu.
Nakon izbora, Rusija će nastaviti da pritiska svoju rastuću prednost u Ukrajini. Nadmoćno rusko ljudstvo i zalihe municije prošlog mjeseca pomogli su da se Ukrajinci povuku iz istočnog sela Avdiivka, a moskovske trupe testiraju odbranu Ukrajine na nekoliko lokacija duž linije fronta od 1.000 kilometara.
CNN je prošle sedmice izvijestio da je Rusija na pravom putu da proizvodi oko 3 miliona artiljerijske municije godišnje – skoro tri puta više od Sjedinjenih Država i Evrope – prema procjenama obavještajnih službi NATO-a o ruskoj odbrambenoj proizvodnji.
Putinovim ostankom na vlasti rat u Ukrajini i rastuća napetost sa državama NATO saveza neće splasnuti, već se može očekivati eskalacija.
