Za vosjku koja bi trebala zamaskirati svoje poteze otvorena priprema za nadolazeću invaziju na jednu zemlju svakako je najgori način pripreme. Ovo je paradoks očiglednog okupljanja ruske vojske na zapadu, nedaleko od ukrajinske granice. Kad bi Moskva zaista pokušala prekinuti vojno zatišje oko separatističke regije Donbas, koja se odcijepila od Ukrajine 2014. godine, bi li tako otvoreno signalizirala svoje namjere, pita se CNN.
Očiti ruski signali
Ruski signali su očiti. Brojni videozapisi na društvenim mrežama pokazuju oklopne kolone kako se kreću prema graničnom području. To je dovelo do toga da otvoreni obavještajni izvor @CITeam_en uoči konvoj od nekoliko stotina vozila nedaleko od ruskog grada Voronježa, više od 150 kilometara od Ukrajine. Ovo okupljanje zabilježeno je i na satelitskim snimkama Maxara, kompanije za svemirsku tehnologiju.
Bijela kuća ove je sedmice saopćila da Rusija sada ima više vojnika blizu ukrajinske granice nego u bilo kojem trenutku 2014. godine, kad je anektirala polutok Krim. Vojnoobavještajni izvještaji procjenjuju da je dalje na jugu oko 4.000 teško naoružanih vojnika viđeno kako se kreće Krimom, prenosi CNN američke obrambene izvore.
Moskva se upustila i u verbalnu igru. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je hitnu inspekciju spremnosti vojske. Izaslanik Kremlja za ukrajinski sukob Dmitrij Kozak rekao je da će Moskva priskočiti u pomoć stanovništvu istočne Ukrajine bude li potrebno te da bi početak sukoba bio i početak kraja Ukrajine. Ruske deklaracije prilično su glasne.
S ukrajinske strane predsjednik Volodimir Zelenskij poslao je neke postrojbe bliže Donbasu te u četvrtak doputovao u to područje. Baš kao i u slučaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, Zelenskijev rejting u domaćoj javnosti nije posebno visok. On govori jezikom mira, svjestan da je američki predsjednik Joe Biden obećao da će stati uz njega, ističe CNN.
Amerika dala naslutiti da bi mogla poslati ratne brodove
Bijela kuća je rekla da je "sve više zabrinuta nedavnom eskalacijom ruskih agresija na istoku Ukrajine", a američki su dužnosnici također dali naslutiti kako bi mogli poslati ratne brodove u Crno more, što je signal sve veće uključenosti iako američki zrakoplovi ionako redovno nadziru to područje.
Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je od Putina tijekom razgovora u četvrtak da povuče svoje snage. Svi su vrlo brzo postali vrlo uzbuđeni. Nagađanja o onome što slijedi u najvećem kopnenom ratu u Evropi u posljednje dvije decenije opsežna su u onoj mjeri u kojoj se Kremlj tome nadao. U međuvremenu, jedini trošak zasad je račun za gorivo za premještanje gomile tenkova.
Ključno pitanje je neodgovoreno
Ključno zasad neodgovoreno pitanje je koji bi bio cilj Rusije u vojnoj intervenciji. Neki analitičari nagađaju da bi Rusija mogla svojim golemim "mirovnim snagama" zaposjesti separatistička područja i susjedne zone sukoba, nametnuti svoju volju i pravila na tom području i tako zapravo pripojiti Donbas. Ipak, to bi gotovo sigurno izazvalo odgovor Zapada, isprva vjerojatno u obliku sankcija. Moskva bi postigla u osnovi istu kontrolu koju sada ima na tim područjima, ali bi na kocku stavila puno ruskih života i opreme. Bilo bi to istiskivanje vrlo male količine soka i zato vjerovatno nije baš povoljna opcija za Kremlj.
