Vladimir Putin i Joe Biden sastaće se 16. juna na Samitu u Ženevi, ali to neće biti prijateljski susret.
Za početak, Rusija je nedavno dodala Sjedinjene Države na zvanični spisak „neprijateljskih država".
Obje zemlje se slažu da im odnosi vjerovatno nikada nisu bili gori.
Američki ambasador napustio je Moskvu, a ruski Vašington.
Visoki ruski zvaničnici su pod američkim sankcijama iz raznih razloga, od aneksije Krima do miješanja u predsjedničke izbore, a dva bivša američka marinca osuđena su za špijunažu i u Rusiji služe zatvorske kazne od po 16 godina.
Povrh svega, u martu ove godine Biden se u televizijskom intervjuu složio sa ocjenom da je Putin „ubica".
Njih dvojica će se za koji dan po prvi put sastati kao dva predsjednika, a pojedini ruski analitičari samu tu činjenicu vide kao uspjeh.
Pitanje statusa
„Samit u Ženevi ima veliki simbolički značaj zato što svrstava Rusiju u istu ligu sa Amerikom, a Putin pridaje značaj takvim stvarima", kaže Andrej Kortunov, direktor tink-tenka Ruski savet za spoljne poslove (RIAC).
Sastanak se odvija u ranoj fazi Bidenovog predsjedničkog mandata, tokom njegovog prvog putovanja u inostranstvo i po njegovoj želji, što predstavlja bonus poene za Kremlj.
Takođe, predsjednici će prisustvovati samitu, tako to neće biti tek kratak susret na nekoj drugoj vrsti događaja.
Iako Biden ima gust raspored, uključujući sastanak u sjedištu NATO u Briselu koji je održan u ponedjeljak, najveće je interesovanje za njegovu posljednju stanicu u poseti Evropi - Ženevu, gdje će se u srijedu sastati sa Putinom.
„Putin definitivno želi ravnopravnost sa predsjednikom Amerike, želi poštovanje u tom smislu", smatra politička analitičarka Lilija Ševcova.
„Želi da pokaže mačo mišiće i bude član kluba".
Historija i nadanja
Izbor Ženeve za mjesto susreta budi sjećanja na susret Regana i Gorbačova 1985. godine, iz vremena Hladnog rata.
Međutim, male su šanse da će se Biden i Putin ostvariti bilo lično razumijevanje, bilo političko otopljavanje.
Cilj sastanka, kažu iz Bijele kuće, jeste uspostavljanje „stabilnih" i „predvidivih" odnosa sa Rusijom.
Međutim, kopka i zabrinjava Putinovo ponašanje još od trenutka kada su „mali zeleni" ušli na Krim 2014. godine i anektirali ga.
Bio je to početak trenutnog opadanja rusko-američkih odnosa.
„Realitičniji cilj bi bio da se provjeri gdje su crvene linije i da se dijalog povrati iz ambisa", smatra Ševcova.
„Ako ne budu razgovarali, Rusija će samo biti sve nepredvidljivija", dodaje.
Mogu li Rusija i Amerika da razgovaraju?
Putin je ovog vikenda na državnoj televiziji rekao da postoje pitanja na kojima Rusija i Amerika „zajedno mogu raditi", kao što su kontrola nuklearnog naoružanja, sukobi u Siriji i Libiji i klimatske promene.
„Ako uspostavimo mehanizme za rad na ovim pitanjima, samit neće proći uzalud", rekao je Putin.
Pojedini ruski analitičari smatraju da je moguće da dođe do primirja u „diplomatskom ratu".
Amerika je protjerala desetine ruskih diplomata i ugasila dva departmana u svojoj ambasadi zato što ambasada SAD sada ima zabranu zapošljavanja lokalnog stanovništva.
Zbog toga je privremeno stopiran proces izdavanja američkih viza.
Prvi, minimalni korak na koji bi Moskva mogla da se odluči jeste da vrati ambasadora u Vašintgon.
Amerika će takođe željeti da razgovara o sopstvenim državljanima u ruskim zatvorima, kao što je Pol Velan koji je 2018. uhapšen i osuđen za špijunažu, što je porekao.
Rusija je nedavno ponovo stavila na sto razmjenu zatvorenika kao opciju, ali pod uslovima koje Amerika za sada ne može da ispuni, a ne izgleda vjerovatno da će se Putin ponijeti velikodušno.
Zapad kao neprijatelj
Predsjednik Rusije je, na sebi nesvojstven način, nedavno rekao da na Zapad gleda kao na neprijatelja.
Na Ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu koji je održan ovog juna, Putin je rekao da Rusija želi da „ograniči" razvoj Rusije.
Samo nekoliko dana ranije, zaprijetio je da će „razbiti zube" svakog stranom agresoru koji želi da „ugrize" Rusiju, naglašavajući da svijet mora da se probudi i shvati da je Rusija povratila snagu i status.
„Putin očigledno vjeruje da su SAD neprijateljska zemlja koja Rusiji ne želi dobro i ne mislim da će se to promijeniti", kaže Kortunov.
Ipak, dodaje, Rusija će se vjerovatno potruditi da malo smanji tenziju.
Smirivanje strasti
„Racionalan političar kakav jeste, Putin će željeti da smanji ulog i rizike u odnosu sa Amerikom koji je pun nesuglasica", smatra Kortunov.
Tu spadaju i američke ekonomske sankcije - posljednja runda pogodila je ruske vlasti jer dira u prikupljanje sredstava, a naredni korak [Amerike] imao bi još veći utjecaj, jer bi dodatno pogodio ekonomiju u izbornoj godini.
„Rusku javnost ne zanimaju spoljnopolitičke pobjede, koje im se daju kao neka vrsta melema na ranu zbog socio-ekonomskih problema u zemlji", dodaje Korstunov.
„Šta god Putin želio, [u Rusiji] neće osvojiti poene ako raspiri vatru".
Putinovo predavanje
Ono što Vladimir Putin ne želi, ali mu predstoji, jeste predavanje o ljudskim pravima gdje će između ostalog govoriti o slučaju opozicionog političara Alekseja Navaljnog, koji je prošle godine otrovan u Rusiji, a trenutno je u zatvoru.
Mreža političkih partija pod vođstvom Navaljnog i njegov Fond za borbu protiv korupcije sud u Moskvi nedavno je proglasio „ekstremističkim" organizacijama - ovu sudsku odluku ruske vlasti su lako mogle odgoditi za poslije Samita.
Međutim, čini se da su željele da pošalju poruku - Vladimir Putin nastaviće da slama političke disidente i Amerike se to ne tiče.
„Od Bidena ćemo čuti ustaljene stavove o Navaljnom i ljudskim pravima, a od Putina kako je u Americi isto kao u Rusiji", suho predviđa Ševcova.
„Zbog činjenice da je sastanak planiran za poslije predavanja o ljudskim pravima, stiče se utisak da predavanje dođe kao predjelo, a sastanak kao glavno jelo. I jeste tako - dajte na početku nešto da ublažimo napetosti".
