"Hrvatske ceste" namjeravaju da do 2030. godine most na Savi kod Gradiške povežu brzom cestom preko Virovitice direktno do mađarske granice.
U programu razvoja hrvatske saobraćajne infrastrukture ova dionica ucrtana je kao dio projekata koji se nalaze u Strategiji prometnog razvoja do 2030. godine, koji je objavljen na internet stranici "Hrvatskih cesta".
Trenutno preduzeće "Integral" izvodi radove na povezivanju mosta kod Gradiške s auto-putem Zagreb - Beograd, a "Hrvatske ceste" planiraju da rutu nastave ka sjeveru.
Tamara Pajić, portparolka "Hrvatskih cesta", potvrdila je "Nezavisnim" da je brza cesta granica Mađarske - Virovitica - Okučani - granica BiH dio mreže brzih cesta koje su zadate Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske.
"Uz predmetnu dionicu Okučani - granica BiH, koja je u visokom stupnju realizacije, provode se aktivnosti na izradi studijsko-projektne dokumentacije na preostalim dionicama. Za dionicu pod nazivom obilaznica Pakraca i Lipika, te dionicu Virovitica - Terezino Polje (DC5) ishođene su lokacijske dozvole, te je u tijeku izrada glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola po fazama. Za dionicu Terezino Polje (DC5) - granica R. Mađarske u tijeku je izrada studije o utjecaju na okoliš", rekla nam je ona.
Ukoliko se ova dionica u potpunosti izgradi, put od Banjaluke do Beča će putem kroz Mađarsku biti kraći za više od 150 kilometara.
Prije nekoliko mjeseci jedan hrvatski zvaničnik u razgovoru za Nezavisne je objasnio da postoje planovi da se istočni i sjeverni dio Hrvatske preko Banje Luke povežu sa jugom kroz BiH, čime bi se značajno skratilo putovanje iz gradova poput Vinkovaca i Osijeka ka Splitu i Dubrovniku. Primjera radi, ukoliko bi bio izgrađen auto-put od Banjaluke do Kupresa i dalje produžen prema Jadranu, put od Virovitice do Makarske bi bio nešto duži od 300 kilometara, dok je postojećim putem kroz Hrvatsku put duži od 600 kilometara. Istina, Google maps nudi opciju preko Banjaluke postojećim saobraćajnicama u dužini od nešto više od 400 kilometara, ali ističe da je vremenski isplativija opcija da se putuje okolo preko Hrvatske, s obzirom na loš kvalitet postojećih saobraćajnica.
Ujedno, kako je rečeno, izgradnjom ovog auto-puta rasteretile bi se postojeće saobraćajnice na zapadu Hrvatske, koje su posebno "zakrčene" tokom ljetne turističke sezone, kada se turisti iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja u tom dijelu Evrope kreću ka Jadranskom moru. Nezvanično smo takođe saznali da je bilo razgovora s nekim investitorima, uključujući i američke, da se ovaj projekat realizuje, ali, koliko nam je poznato, bez konkretnih rezultata. Takođe, valja napomenuti da je Vlada RS planirala izgradnju auto-puta od Banjaluke do Kupresa, odnosno linije s FBiH, a kao potencijalni partneri su spominjani i kineski investitori.
Sudeći prema hrvatskim strateškim dokumentima, granični prelaz Gradiška i povezivanje sjevernog dijela BiH, odnosno RS sa Hrvatskom, važan je za hrvatsku privredu, koja preko tog prelaza ostvaruje značajan izvoz svoje robe, ali i most za dalje hrvatske investicije u BiH.
U Delegaciji EU auto-put Banjaluka - Gradiška i dalje povezivanje s Hrvatskom prvenstveno vide kao dio povezivanja BiH preko Hrvatske sa ostatkom EU. Na primjer, oni most na Savi kod Gradiške vide kao dio povezivanja Banjaluke s Travnikom, putem brze ceste u Lašvi, koja se trenutno gradi.
"Ovo je jedan od najvažnijih projekata na rijeci Savi i omogućiće suštinsku transportnu vezu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i ostatka Evrope. Most u Gradišci će značajno smanjiti vrijeme čekanja na granici i omogućiti bržu i sigurniju rutu za preduzeća i građane zemlje i regiona, što će dovesti do poboljšanog ekonomskog rasta i novih radnih mjesta. Projekat je važan korak ka integraciji zapadnog Balkana u Agendu povezivanja EU, koja ima za cilj unapređenje infrastrukturnih veza u regionu", kažu oni za "Nezavisne".
