Kod većine ljudi grižnja savjesti će se pojaviti kada osjete neku vrstu odgovornosti za prouzročenu štetu drugoj osobi. Ta šteta nije nužno materijalne prirode, već emocionalne. Osim ako nisu u pitanju poremećaji ličnosti ili psihopatske sklonosti, većina ljudi će osjetiti grižnju savjesti kao neki oblik kajanja ili žaljenja za nečim što je učinjeno ili ipak nije učinjeno, a trebalo je biti.
Krivica i odgovornost
Kada je u pitanju grižnja savjesti, definicija koja najbolje može opisati ovo stanje je jak osjećaj krivnje i žaljenja zbog nekog postupka u prošlosti. Međutim, ono što je važno naglasiti jest da se osjećaj krivice neće pojaviti ako nema osjećaja odgovornosti. Drugim riječima, da bi se osoba mogla osjećati krivom zbog nekog postupka iz prošlosti i štete koja je prouzročena, mora se smatrati odgovornom za nastanak tih posljedica.
Razlog zašto ne osjećaju grižnju savjesti i odgovornost za nastalu štetu je vjerovatno u tome što nisu imali namjeru izazvati takve posljedice te to pripisuju nesretnom slučaju (iako su možda ipak mogli spriječiti da do toga slučaja dođe). Zato postoje i različiti intenziteti krivnje, iako je jako teško pronaći prave riječi za njih.
Kako se riješiti grižnje savjesti?
Grižnja savjest zapravo prestaje tek onda kada se osoba izvuče iz stanja promišljanja o onome što je učinila i posveti popravljanju štete koju je nanijela. S obzirom na to da novonastala šteta može duboko povrijediti neki odnos, pitanje je koliko će vremena trebati da se stanje stabilizira. Međutim, važno je izaći iz tog začaranog kruga negativnih misli i pokušati nastaviti dalje. Prije toga je važno:
- preuzeti odgovornost i priznati krivnju - koliko god bilo teško, postupke za koje ste isključivo vi odgovorni potrebno je naglas priznati i onoj strani kojoj je učinjena šteta.
- zatražiti oprost – prvo od sebe, a zatim i od drugih koje ste povrijedili; ovo je vjerovatno najteži korak i ne mora značiti da će druga strana odmah prihvatiti oprost koji nudite, ovisno o tome koliko je povrijeđena i spremna nastaviti raditi na odnosu.
- pronaći uzrok ponašanja – kada prihvatite odgovornost za ponašanje koje je bilo loše, pokušajte dokučiti zašto ste to napravili i što ste zapravo htjeli postići.
- naučiti lekciju i promijeniti ponašanje – negativno iskustvo može se pretvoriti u pozitivno ako smo spremni izvući lekciju iz njega i promijeniti ponašanje; prihvatite da ne možete mijenjati prošlost, ali da možete spriječiti ovakve postupke u budućnosti ako ste spremni učiti i raditi na tome.
Grižnja savjesti je neugodno stanje iz kojeg osoba prirodno želi izaći i promijeniti situaciju. Stoga je važno osvijestiti gore navedene korake koji su jako teški, ali nas vježbaju u pametnijem postupanju u budućnosti.