Finska je prva država koja će istrošene šipke nuklearnog goriva dugoročno zakopati duboko pod zemlju. Skladište Onkalo nalazi se na otoku Olkiluoto na jugozapadu zemlje, domu triju nuklearnih reaktora. Treći je pušten u rad ove godine, postavši prvi novi reaktor za proizvodnju struje u zapadnoj Evropi u posljednjih 15 godina
Onkalo je finska riječ za špilju ili udubinu. Podrazumijeva nešto veliko i duboko. Skladište se nalazi 450 metara duboko pod stijenama otoka. Njegova izgradnja počela je prije 20 godina, a dosad je koštala milijardu eura. Očekuje se da će početi s radom za otprilike dvije godine.
'Svima je poznata ideja o geološkom odlagalištu visokoradioaktivnog nuklearnog otpada, ali samo je Finska to i učinila', izjavio je Rafael Mariano Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prilikom posjeta Finskoj 2020. godine. Druge zemlje, Velika Britanija, SAD, Švedska, Francuska i Kanada, sad traže slično rješenje, piše BBC.
Skladište Onkalo dizajnirano je za pohranjivanje visokoradioaktivnog nuklearnog otpada koji može ostati takav u periodu koji je ljudima teško dokučiti. To je pokrenulo rasprave može li nešto poći po zlu. Je li Finska doista pronašla odgovor za zbrinjavanje nuklearnog otpada – i može li itko jamčiti da će ostati siguran u dalekoj budućnosti?
IAEA procjenjuje da se oko 260.000 tona istrošenog nuklearnog goriva nalazi u privremenim skladištima širom svijeta. Otprilike 70 posto istrošenog goriva je uskladišteno, a ostatak je u betonskim i čeličnim spremnicima koji se nazivaju suhe bačve.
Rijetki vjeruju da se ovakva situacija može unedogled održati.
'Svi imamo koristi od nuklearne energije više od 60 godina', kaže Lewis Blackburn, predavač nuklearnih materijala na Univerzitetu Sheffield u Velikoj Britaniji. 'Odgovornost naše generacije naučnika i inžinjera je prihvatiti izazov zbrinjavanja otpada, umjesto da ga prepustimo budućim generacijama.'
Naučnici se već decenijama bore s pitanjem kako zbrinuti nuklearni otpad. Istrošeno gorivo jedna je od najtežih vrsta otpada jer je vrlo opasno zbog razine zračenja koja bi mogla biti smrtonosna za bližu okolinu.
Naučni konsenzus glasi da je geološko odlaganje stotinama hiljada godina u posebno dizajniranim skladištima kao što je Onkalo, sa stabilnom stijenskom formacijom, 'najizvediviji pristup' za istrošeno nuklearno gorivo.
Finska uprava za radijacijsku i nuklearnu sigurnost zaključila je da su karakteristike podloge skladišta Onkalo povoljne za sigurno odlaganje nuklearnog goriva. Ta je lokacija, kao i ostatak Finske, geološki vrlo stabilna i rizik od potresa je nizak.
Blizina postojeće nuklearne elektrane Olkiluoto također je bila važna za odluku da se ondje smjesti skladište. Ljudi u tom dijelu Finske već godinama žive s nuklearnim reaktorima na svom pragu, stoga odlaganje otpada za njih nije bila neka novost.
Odlagalište Onkalo temelji se na konceptu KBS-3, a razvila ga je švedska tvrtka za rukovanje nuklearnim gorivom i otpadom u suradnji s Posivom, firmom koja upravlja finskim nuklearkama. Ideja je stvoriti tri barijere oko nuklearnog otpada: prvo ga se stavlja u bakrene spremnike, zatim se oni omataju u bentonit – glinu koja upija vodu – i na kraju ga se zakopava u tunele duboko u stijenu.
Onkalo će preuzeti sav nuklearni otpad koji proizvede pet finskih nuklearnih elektrana tokom svog životnog ciklusa - oko 5500 tona.
Konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva počet će u sljedećih nekoliko godina. Posiva procjenjuje da će trebati 100-120 godina prije nego što se spremište napuni.
'Bit će sigurno barem milion godina. Možda više ne bude ljudi ili će to područje biti pod vodom, no ovo je osmišljeno tako da drži nuklearni otpad izvan biosfere', izjavio je Mika Pohonjen, generalni direktor Posive.
