Uprkos nezahvalnoj situaciji u kojoj se nalaze institucije kulture u svjetlu finansiranja i doživljaja važnosti njihova djeovanja u društvu, prošla je godina donijela čitavu lepezu kulturnih dešavanja u Bosni i Hercegovini koji su umnogome oplemenili društvenu scenu u našoj zemlji.
Mrežu kulturnih sadržaja primarno su isprepleli različiti festivali širom BiH posvećeni teatru ili filmu, a uz njih bilo na pretek izložbi, koncerata, promocija knjiga, panel-diskusija, sajmova i drugih događaja iz oblasti umjetničkog stvaralaštva.
Brojni su festivali upriličeni u prošloj godini - Sarajevo Film Festival, Festival bh. drame u Zenici, Međunarodni festival animiranog filma NAFF u Neumu, Mostar Film Festival, Tuzla Film Festival, Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno, Internacionalni teatarski festival MESS, Pozorišne/Kazališne igre BiH, Književni susreti Cum grano salis u Tuzli, i drugi. Tu je i nekoliko sajmova knjiga, od kojih se izdvaja onaj u Centru Skenderija - Međunarodni sajam knjiga i učila Sarajevo.
Zlatna nit godine kada je riječ o kulturnoj ponudi bez sumnje je Sarajevo Film Festival (SFF), sada već renomirani događaj čije razmjere sežu do zemalja regije i šire, a čija čarolija prekrije bh. gradove u koje donese filmske i ostale sadržaje. Tradicionalno se održava u augustu donoseći obilje sadržaja, filmskih i muzičkih prevashodno, koji transformišu Sarajevo u poseban festivalski grad tih osam dana trajanja, a gradske ulice ispuni turistima iz svih krajeva svijeta.
Ovogodišnji 29. SFF otvoren je projekcijom filma "Poljubite budućnost" ("Kiss the Future") u režiji Nenada Čičina-Šaina, a crvenim tepihom uoči ceremonije otvaranja Festivala u Narodnom pozorištu Sarajevo, pored brojnih istaknutih osoba iz svijeta filma, kulturnog, društvenog i političkog života BiH i zemalja regije, prošetali su frontmen benda U2 Bono Vox i gitarista David Howell Evans, kao i Christiane Amanpour, istaknuta novinarka koja je tokom rata u BiH svijetu prenijela istinu o stradanju nevinih civila.
Tokom najznačajnije filmske smotre u jugoistočnoj Evropi prikazano je 235 filmova iz 59 zemalja u 18 programa. Svjetske premijere imalo je 69, a međunarodne devet filmova. Za Srce Sarajeva takmičilo se 49 filmova u četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma.
Najznačajniji teatarski festivalski događaj svakako je MESS. Ovaj internacionalni teatarski festival čiji korijeni nastanka sežu decenijama unazad, svake godine u Sarajevo donese teatarske trupe i umjetničke izričaje iz Evrope i svijeta, nudeći priliku građanima da upoznaju neke druge načine prezentacije teatarske ujetnosti.
MESS je otvoren izvedbom predstave "Caligula" u izvedbi nacionalnog dramskog teatra Ivan Frank iz Kijeva u režiji Ivana Uryvskog. U njegovom 63. izdanju Festival je u BiH i Sarajevo doveo trupe iz Ukrajine, Litvanije, Burkine Faso, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Mađarske, Hrvatske, Kosova, Srbije, Crne Gore i BiH.
U dvanaest produkcija u zvaničnom programu i šest u okviru Malog MESS-a preplitali su se tuga, ljutnja i mašta, svijet ljubomore, povjerenja i izdaje, fragilnost života i borba protiv otuđenosti, strah i kompromis običnih ljudi u vremenima krize, umjetnost na granici pristojnosti, humanosti i etike, ljubav u sjeni rata i poraća, nacionalizam, klimatske promjene i još mnogo toga.
Najbolji su nagrađeni Zlatnim lovorovim vijencima u različitim kategorijama.
"Dani Jurislava Korenića", festival koji je pokrenuo Kamerni teatar 55 u čast osnivača i jednog od glavnih utemeljivača kulturnih događaja i institucija, i ovaj je put ponudio niz zanimljivih predstava teatarskih kuća iz zemalja regije. Zastor je podigla predstava "Bilo jednom na Brijunima" Kokana Mladenovića, a prilika je to bila da publika pogleda teatarske izvedbe umjetnika iz Bitef teatra, Beogradskog dramskog pozorišta, HNK Varaždin te koprodukciju Narodnog pozorišta Mostar i Narodnog pozorišta Republike Srpske.
Festival "Baščaršijske noći", kao i uvijek, u julu ponude jednomjesečni sadržaj bogat koncertima, izložbama, teatarskim predstavama, promocijama knjiga te programima za djecu.
AJB DOC Film Festival je međunarodni festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans koji je u septembru obogatio filmsku ponudu u gradu sa vrsnim dokumentarnim ostvarenjima. Tematski se bave društvenim fenomenima, stavljajući u fokus univerzalne ljudske vrijednosti - hrabrost, istinu, pravednost, toleranciju i kosmopolitizam.
Ovo šesto izdanje AJB DOC-a otvoreno je ceremonijom, izložbom crno-bijelih fotografija Đorđa Kostića, Al Jazeerinog producenta Digitalne redakcije i dopisnika iz Beograda, te projekcijom filma "Game: Drugi nivo" autora Eefje Blankevoort, Els van Driel i Sajida Khana Nasirija u Bosanskom kulturnom centru (BKC). Publika je na Festivalu imala priliku pogledati 24 ostvarenja vrhunske produkcije, čiji je fokus na ljudskim pravima.
Ljubitelji baletne umjetnosti u septembru su mogli uživati u programu Balet Festa Sarajevo koji na scenu donosi različite izričaje u baletnoj umjetnosti.
Festival "Sarajevska zima", nastao u čast sjećanja na Olimpijske igre u Sarajevu, kao i svake godine i ovaj je put donio pregršt dešavanja, uz koncerte, izložbe, prestave i druge vidove umjetničkog predstavljanja.
Svakako su od važnih kulturnih događaja nezaobilazne i ovogodišnje 42. Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu. U osam dana tokom jula na daskama Pozorišne dvorane Doma kulture Jajce u takmičarskom programu izvedeno je sedam predstava. Ključ grada Jajca ove godine, tokom festivalskih dana, brižno je čuvao bh. glumac i dugogodišnji učesnik Igara u Jajcu Senad Bašić.
Selektorica Pozorišnih/Kazališnih igara BiH bila je glumica i dugogodišnja pozorišna radnica Hasija Borić-Stojić, a Igre je otvorila predstava "Ljetopis o kralju Tvrtku" Jasmina Imamovića u režiji Dine Mustafića i izvedbi BKC Sarajevo.
Zenica je tradicionalno domaćin Festivala bh. drame čije je ovogodišnje 22. izdanje otvoreno u Bosanskom narodnom pozorištu predstavom "Sve to je iz kuće" u režiji Ajle Bešić i koprodukciji BNP-a i Festivala. Ovaj put festivalski program je donio pet predstava.
Projekcijom filma "Bosanski lonac" hrvatskog režisera Pave Marinkovića u Mostaru je otvoren 17. Mostar film festival (MOFF) – festival filmske glume, na kojem je prikazano šest filmova u takmičarskom dijelu programa.
Jedan od zanimljivih i za javnost važnih projekata bio je "Kultura na ulice 2023!", specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održavao na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom KS.
Projekt je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj mu je da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.
Godina je obilježena i jednim velikim događajem iz svijeta likovnog stvaralaštva – izložbom "Molitva" jednog od najznačajnijih bh. slikara, maestra Safeta Zeca koja je otvorena u Europe House Sarajevo, kod Vječne vatre. Izložba je kroz izbor radova fokusirana na snažni prikaz univerzalnosti molitve i nade u boljitak čovjeka.
Izložbu je organizovao Europe House Sarajevo u saradnji sa Fondacijom Ivanka i Safet Zec. Opus "Molitva" priključio se ranijim djelima Safeta Zeca iz ciklusa kao što su "Egzodus" i "Zagrljaj".
Također, u obilju muzičkih događaja posebno se izdavaja koncert "Tri tenora" održan u dvorani Skenderija u Sarajevu. Riječ je o gala koncertu svjetskog projekta serije koncerata, koji su započela tri najslavnija tenora svih vremena Luciano Pavarotti, Jose Carreras i Placido Domingo.
Koncerti "Tri tenora" postali su najposjećeniji koncerti u historiji klasične muzike. Svojim repertoarom kompozicija iz različitih epoha i muzičkih stilova, kao i odabirom gostiju na koncertima – Bono Vox, Zucchero, Brayan Adams, Peter Gabriel, Celin Dion i drugi, učinili su da klasična muzika bude prihvaćena i od velikog broja mlade publike.
Poslije smrti najslavnijeg tenora Luciana Pavarottija, koncerti su nastavljeni da se održavaju diljem svijeta te s nevjerovatnom pažnjom praćeni i dalje od publike i poštovalaca klasične umjetničke muzike.
Sarajevo je u 2023. godini ugostilo i prvo izdanje Festivala svjetla koji je otvoren u Zemaljskom muzeju BiH, a posjetitelji su imali priliku uživati u svjetlosnim dekoracijama - skulpture, videoinstalacije i lampice koje krase botanički vrt i muzejsku fasadu. Riječ je o festivalu koji je obogatio ne samo turističku, nego i kulturno-zabavnu ponudu Sarajeva u zimskom periodu, ali i afirmisao bogato bh. prirodno i kuturno-historijsko naslijeđe.
Institucije kulture iz godine u godinu brojem posjetilaca i kvalitetom ponuđenog sadržaja opravdavaju važnost njihova djelovanja, kao i značaja kulture uopće za društvo u cjelini.
