Nagle promjene temperature zraka, posebno hladnoća, povećavaju rizik od srčanog ili moždanog udara. Važno je da se ljudi koji boluju od neke bolesti srca ili krvnih žila te visokog pritiska drže propisane terapije i čuvaju tako da ne izlaze na hladnoću bez potrebe i klone se većih fizičkih napora.
Niske temperature izazov su za srce i krvne žile. Veći pritisak na srce da ubrzano radi kako bi ugrijalo tijelo, slijedom čega rastu broj otkucaja i pritisak. Uisto vrijeme povećava se sklonost zgrušavanju krvi.
Pogoršanje simptoma mogu osjetiti i ljudi koji imaju hroničnih problema s kostima i zglobovima. Nekima pomažu tople kupke, masaža i(li) utopljavanje bolnog područja.
Kako starimo, boravak na hladnoći naše srce sve teže podnosi. Poznato je da hladnoća svojim utjecajem na sužavanje krvnih žila može smanjiti opskrbu srca krvlju obogaćenom kisikom. To kod osoba s bolešću koronarnih arterija povećava rizik od pojave angine pektoris i infarkta miokarda. Kod osoba koje pate od zatajenja srca, hladnoća može dovesti do iznenadnog pogoršanja simptoma, povećanog rizika od hospitalizacije te povećanog rizika od smrti. Zbog toga se svim srčanim bolesnicima savjetuje razumno ponašanje i apelira na pridržavanje mjera opreza.
Iako klasični srčani udar karakterizira bol u prsima s čestim širenjem u lijevu ruku, ponekad se mogu javiti nejasni bolovi u mišićima leđa i vrata. Mogu se javiti i nejasni želučani simptomi. Bol obično traje više od nekoliko minuta i može varirati u svom intenzitetu.
U tumačenju mogućih simptoma srčanog udara treba biti vrlo oprezan, tako da se svakako savjetuje potražiti ljekarsku pomoć kako bi se mogući infarkt srca potvrdio ili odbacio.
