Vlada Federacije BiH prihvatila je danas na sjednici informaciju o stanju u prehrambenoj industriji u FBiH u 2019. godini, s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda u i iz FBiH i BiH.
Najzastupljenije grane prehrambene industrije u Federaciji BiH su proizvodnja mlijeka i prerađevina od mlijeka, mesa i njegovih prerađevina, prerada žitarica i proizvodnja brašna i mlinsko-pekarskih proizvoda, prerada voća i povrća, proizvodnja vode i osvježavajućih bezalkoholnih pića, te alkoholnih pića (pivo, vino i jaka alkoholna pića), saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Prehrambena industrija u Federaciji BiH ima potencijal koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten. Bez obzira na to što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, ipak je uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda mnogostruko veći od izvoza. Jedine grane prehrambene industrije koje izvoze više nego što uvoze su industrija mlijeka (mlijeko i pavlaka) uz pokrivenost uvoza izvozom od 108,64 posto), ostali pripremljeni ili konzervisani proizvodi od mesa (pokrivenost 248,66 posto) i neprerađeni duhan (pokrivenost 222,27 posto).
apaciteti privrednih društava koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i duhanskih proizvoda u Federaciji BiH su nedovoljno iskorišteni, kao i godinama unazad, mada je u pojedinim granama došlo i do povećanja iskorištenosti kapaciteta.
U 2019. godini povećana je iskorištenost kapaciteta u odnosu na 2018. godinu u mlinarskoj industriji za 19,6 posto, u pogonima za proizvodnju voća i povrća 1,78 posto i 1,02 posto u proizvodnji vina.
Neznatno povećanje iskorištenosti kapaciteta (manje od jedan posto) zabilježeno je kod prerade mlijeka 0,83 posto, proizvodnje vode 0,68 posto i proizvodnje piva za 0,5 posto. Proizvodnja cigareta je za oko 27 posto manja u odnosu na 2018., pa je tako i iskorištenost kapaciteta sve manja. Među svim ovim oblastima najniža iskorištenost kapaciteta je u proizvodnji cigareta i iznosi 7,9 posto, te u proizvodnji vina 16,36 posto.
Ukupna proizvodnja mesa i mesnih prerađevina u 2019. godini je manja za jedan posto u odnosu na 2018. godinu. Najveće povećanje proizvodnje je zabilježeno kod prerade ribe - skuše (oko 400 posto), a ostale ribe (360 posto). Zabrinjavajuće je smanjenje proizvodnje svinjskog i janjećeg mesa za gotovo 50 posto. Kod ostalih kategorija mesnih prerađevina proizvodnja je ostala na nivou iz 2018. godine.
I proizvodnja mliječnih proizvoda je ostala kao pretprošle godine. Proizvodnja mliječnih namaza je povećana za 23 posto, a mliječno-kiselih napitaka za 22 posto. No, zabilježeno je smanjenje proizvodnje polutvrdog i tvrdog sira za 14 posto.
Proizvodnja brašna i proizvoda na bazi brašna je ostala na istom nivou kao i 2018. godine. Proizvodnja brašna od pšenice povećana je za jedanaest posto, a najveće povećanje proizvodnje u ovoj grupi zabilježeno je kod tjestenine.
