Svjetske cijene hrane mjesecima rastu uzastopno, dostižući najviši nivo od jula 2011. Pokazuju ovo i podaci Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Uz ekonomske posljedice pandemije, više je uzroka rasta cijena, a njihova razina teško se vraća na prijašnju. U Hrvatskoj, kao i širom Evrope i šire, rastom cijena energenata i sirovina, porasle su i cijene proizvoda.
Međutim, kako navode mediji u regiji cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembrz su u odnosu na isti mjesec lani porasle za 4,8 posto, što je najviša stopa rasta od februara 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj.
Slična situacija je i u našoj zemlji, a prema prognozama ekonomskih analitičara situacija neće biti bolja sve proljeća naredne godine.
Naime, ovo je za Raport potvrdio i ekonomski analitičar Admir Čavalić. On je kazao kako se u skoro svakoj zemlji u svijetu dešava isti scenarij.
"Prognoze za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko poredimo sa drugim zemljama, su realtivno optimistične. Naime, prognozira se da bi inflacija mogla biti na vrlo niskom nivou. Vjerovatno ćemo ići na neka tri posto", kazao je Čavalić.
Također, on navodi da je za porast cijena prijega svega kriva energetska kriza, ali da ima i drugih faktora.
"Energetska kriza doprinosi tome da cijene idu gore i tako će biti narednih mjeseci. Dakle, i narednih nekoliko mjeseci imat ćemo povećanje cijena. Stabilizaciju možemo očekivati tek na proljeće", kazao je Čavalić za Raport.
Iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH navode kako je već punu deceniju potrošačka korpa je izjednačena s dvije prosječne plaće u BiH.
"Trend se nastavio pogoršavati u posljednjih 18 mjeseci, tako da će se potrošači početi kreditno zaduživati, ne za nabavku dugoročnih kapitalnih investicija poput stana ili vozila, već za osnovno preživljavanje od 'prvog do prvog'", kazao je za Fenu ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić.
Po njegovim riječima, rast cijena svih prehrambenih artikala doveo je do pogoršanja potrošačke kupovne moći, što se izravno odrazilo i na kvalitetu života građana.
Naime, poskupilo je mlijeko, kruh, ulje, meso, a veće su cijene i drugih životnih namirnica što se osjeti na proračunu prosječne obitelji.
Prema njihovom izračunu, za prehranu četveročlane obitelji potrebno je izdvojiti 1.052,19, za stanovanje i komunalne usluge 311,16 maraka, odjeću i obuću 240 maraka, obrazovanje i kulturu 140, prijevoz 138,00, održavanje kućanstva 120 te za higijenu i održavanje zdravlja 188,95 što čini ukupno 2.190,30 maraka.
