Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra zaljevska država Katar našla se na udaru kritike izraelskih zvaničnika, američkih političara i medija zbog slanja stotina miliona dolara pomoći Gazi, kojom upravlja palestinska militantna grupa.
Ali sve se to dogodilo uz izraelski blagoslov.
U nizu intervjua s ključnim izraelskim igračima koji su vođeni u saradnji s izraelskom istraživačkom novinarskom organizacijom Shomrim, za CNN je rečeno da je premijer Benjamin Netanyahu nastavio priliv novca Hamasu, uprkos zabrinutostima koje su iznijele unutar njegove vlastite vlade, piše CNN.
Katar je obećao da neće zaustaviti ta plaćanja. Katarski državni ministar vanjskih poslova Mohammed bin Abdulaziz al-Khulaifi rekao je u ponedjeljak Becky Anderson iz CNN-a da će njegova vlada nastaviti plaćati Gazi za podršku enklavi, kao što je to činila godinama.
“Nećemo mijenjati svoj mandat. Naš mandat je naša stalna pomoć i podrška našoj braći i sestrama Palestine. Nastavit ćemo to činiti sistematski kao što smo to radili i prije”, rekao je Al-Khulaifi.
Izraelski izvori su odgovorili ističući da su uzastopne vlade omogućile transfer novca u Gazu iz humanitarnih razloga i da je Netanyahu djelovao odlučno protiv Hamasa nakon napada 7. oktobra.
Evo šta znamo o tim isplatama i ulozi Izraela u njihovom omogućavanju.
Kada su počela plaćanja Katara?
Katar je 2018. počeo da plaća mjesečne uplate Pojasu Gaze. Oko 15 miliona dolara poslato je u Gazu u koferima punim gotovine – koje su isporučili preko izraelske teritorije nakon višemjesečnih pregovora s Izraelom.
Isplate su počele nakon što je Palestinska uprava (PA), palestinska vlada na okupiranoj od Izraela Zapadnoj obali, koja je rival Hamasu, odlučila smanjiti plate vladinim službenicima u Gazi 2017. godine, rekao je za CNN izvor iz izraelske vlade koji poznaje to pitanje.
Šta je Izrael znao o Hamasovom napadu 7. oktobra?
PA se tada usprotivila katarskom finansiranju, za koje je Hamas rekao da je bilo namijenjeno za isplatu javnih plata, kao i u medicinske svrhe.
Izrael je odobrio dogovor na sastanku sigurnosne vlade u augustu 2018. godine, kada je Netanyahu bio na dužnosti premijera.
Čak i tada, Netanyahua su kritizirali njegovi koalicioni partneri zbog dogovora i što je previše blag prema Hamasu.
Premijer je tada branio inicijativu, rekavši da je dogovor sklopljen "u koordinaciji sa stručnjacima za sigurnost kako bi se vratio mir u (izraelska) sela na jugu, ali i kako bi se spriječila humanitarna katastrofa (u Gazi)".
Ahmad Majdalani, član Izvršnog komiteta Palestinske oslobodilačke organizacije na Zapadnoj obali, optužio je Sjedinjene Države da su organizirale isplatu.
SAD su bile svjesne katarskih isplata Hamasu, rekao je za CNN bivši visoki zvaničnik State Departmenta uključen u regiju pod uvjetom da ostane anoniman zbog osjetljivosti ovog pitanja.
Katar je bio spreman obezbijediti sredstva Pojasu Gaze preko Hamasa još u ratu između Izraela i Hamasa 2014. kako bi ublažio tamošnju humanitarnu krizu, rekao je zvaničnik, a SAD su u to vrijeme prepustile Izraelcima da odluče hoće li dozvoliti ovo.
"Potpuno smo se prepuštali Izraelcima da li je to nešto što su htjeli da urade ili ne", rekao je zvaničnik.
Zašto je Izrael podržao isplate?
Izraelski i međunarodni mediji su izvijestili da je Netanyahuov plan da nastavi dopuštati pomoć da stigne do Gaze preko Katara bio u nadi da bi Hamas mogao učiniti djelotvornom protutežu PA i spriječiti uspostavljanje palestinske države.
Zvaničnici PA su tada rekli da su gotovinski transferi podstakli podjelu između palestinskih frakcija.
Generalmajor Amos Gilad, bivši visoki zvaničnik izraelskog ministarstva odbrane, rekao je za CNN da je plan podržao premijer, ali ne i izraelska obavještajna zajednica. Postojalo je i uvjerenje da će to "oslabiti palestinski suverenitet", rekao je. Postojala je i iluzija, dodao je, da "ako ih (Hamas) nahranite novcem, oni će biti pripitomljeni".
Shlomo Brom, bivši zamjenik izraelskog savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je za New York Times da je osnaženi Hamas pomogao Netanyahuu da izbjegne pregovore o palestinskoj državi, rekavši da mu je podjela Palestinaca pomogla da potvrdi da nema partnera za mir u Palestini, čime se izbjegava pritisak na mirovne pregovore koji bi mogli dovesti do uspostavljanja nezavisne palestinske države.
Bivši zvaničnik State Departmenta rekao je da je Izrael nakon rata 2014. godine smatrao da je bolje da Hamas kontroliše Gazu, a ne više islamističkih grupa, ili da je ostavi u političkom vakuumu.
"Bio je naš utisak da su Izraelci bili zadovoljni zadržavanjem Hamasa na vlasti u oslabljenom obliku", rekao je zvaničnik. “Naše razumijevanje je bilo da je Hamas manji od čitave gomile loših opcija u Gazi”, dodao je zvaničnik, napominjući da bi barem konkurentska PA mogla zadržati Hamas podalje od Zapadne obale.
Naftali Bennett, bivši izraelski premijer, rekao je za CNN u nedjelju da je nakon godina iznošenja svojih zabrinutosti Netanyahuovoj vladi, dok je bio ministar obrazovanja, prekinuo transfere novca u koferima kada je postao premijer 2021. godine.
“Zaustavio sam kofere s gotovinom jer vjerujem u tu užasnu grešku – dozvoliti Hamasu da ima sve te kofere pune gotovine, koja direktno ide protiv Izraelaca. Zašto bismo ih hranili gotovinom da nas ubiju?”, upitao je Bennett.
Isplate u gotovini su prestale, ali je transfer sredstava u Gazu nastavljen pod Benettovim vodstvom, navodi New York Times.
Izraelski zvaničnik rekao je za CNN da je svaka sugestija da je Netanyahu želio zadržati "umjereno oslabljen" Hamas "potpuno lažna" i da je djelovao da bi "značajno" oslabio Hamas.
"Vodio je tri snažne vojne operacije protiv Hamasa u kojima su ubijene hiljade terorista i visokih komandanata Hamasa", rekao je zvaničnik. “Uzastopne izraelske vlade prije, za vrijeme i nakon Netanyahuovih vlada, omogućile su da novac ide u Gazu. Ne da bi ojačao Hamas, već da bi spriječio humanitarnu krizu podržavajući kritičnu infrastrukturu, uključujući vodovodne i kanalizacijske sisteme kako bi se spriječilo širenje bolesti i omogućio svakodnevni život.”
Da li se Netanyahu suočio sa odgovorom?
Netanyahu se našao pod sve većim kritikama jer su dubina uključenosti njegove vlade u taj potez, kao i motivacija za to, ponovo izašla navidjelo.
Sporazum o finansiranju jedan je od razloga zašto mnogi Izraelci danas dio krivice za Hamasov teroristički napad 7. oktobra pripisuju Netanyahuu lično. Brojni ljudi rekli su za CNN kako vjeruju da je dopuštanje plaćanja učinilo Hamas jačim i, na kraju, pogoršalo brutalne napade.
“Premijerova politika tretiranja terorističke grupe kao partnera, na račun (predsjednika palestinskih vlasti Mahmuda) Abasa i palestinske državnosti, rezultirala je ranama od kojih će Izraelu trebati godine da zacijeli”, napisao je Tal Schneider u članku u Times of Israel 8. oktobra, dan nakon Hamasovog razornog napada.
Gilad, bivši izraelski zvaničnik odbrane, rekao je da je među onima koji se protive da novac stigne do Hamasa, istakavši da je dozvoljeni protok novca tokom godina bio "dramatična, tragična greška".
S tim sredstvima „mogli su da zbrinu stanovništvo. Mogli bi se pobrinuti za vojno unapređenje i jačati svoje sposobnosti”, rekao je Gilad prošle sedmice.
Kritike na račun Netanyahua među Izraelcima su porasle nakon napada, a mnogi su okrivili premijera što ga nije spriječio.
S kakvom se reakcijom Katar suočio?
Katar održava bliske veze i s Hamasom i sa zapadnim državama, uključujući Sjedinjene Države. Naišao je na oštre kritike jer je dozvolio grupi koju podržava Iran da uspostavi političku kancelariju u Dohi, koja je operativna od 2012. godine.
Ali to se pokazalo korisnim i za Izrael, budući da je odigrao vodeću ulogu u oslobađanju talaca koje je 7. oktobra oteo i držao Hamas u Gazi.
No, neki izraelski zvaničnici su ukazali na Katar kao na odgovornog za napad, rekavši da zaljevska arapska država podržava Hamas.
Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen optužio je Katar da finansira Hamas i pruža utočište njegovim liderima u oktobru.
“Katar, koji finansira i utočište Hamasovih lidera, mogao bi utjecati i omogućiti trenutno i bezuvjetno oslobađanje svih, svih talaca koje drže teroristi. Vi, članovi međunarodne zajednice, trebali biste zahtijevati od Katara da učini upravo to”, rekao je Cohen na sastanku UN-a na visokom nivou.
Katar je odbacio optužbe izraelskih zvaničnika, upozoravajući da bi "ove provokativne izjave" mogle potkopati napore posredovanja, pa čak i ugroziti živote.
Gilad je takođe okrivio Katar, rekavši da je zalivska država „davala Hamasu milijardu šekela godišnje (30 miliona dolara mesečno)… i oni su to koristili da poboljšaju, da učvrste svoj stisak na Gazi. Za njih (Hamas) je to bilo kao olakšanje. Bilo je kao kiseonik”, rekao je za CNN.
Katar negira da su ta sredstva bila namijenjena Hamasu, navodeći da su zamišljena kao pomoć za isplatu plata radnicima u opkoljenoj enklavi.
Zvaničnik State Departmenta je rekao da, iako su SAD uvijek bile oprezne prema vezama Katara s Hamasom, kao i prema kritikama iz SAD-a i izvan nje o slanju novca u Gazu preko te militantne grupe, bilo je jasno da Katar ima najviše poluge sa grupom.
Zaljevska država, koja je domaćin velike američke zračne baze, također se našla pod pritiskom u Kongresu. Dvostranačka grupa od 113 američkih poslanika poslala je pismo predsjedniku Joeu Bidenu 16. oktobra tražeći od njega da izvrši pritisak na zemlje koje podržavaju Hamas, uključujući Katar.
Al-Khulaifi, katarski ministar koji vodi posredovanje svoje zemlje u ratu između Izraela i Hamasa, rekao je da će njegova zemlja „nastaviti da se angažuje s regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi osigurala da ta sredstva dopru do najugroženijih i najvažnijih i vitalnu infrastrukturu.”
