Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je danas u Sarajevu kako će ova zemlja podržati BiH na evropskom putu te da je plan da se na Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH, zbrinjava nuklearni otpad odgođen do 2028. godine.
"Od zadnjeg susreta, zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske u junu ove godine, održali smo sastanak međudržavne komisije između Hrvatske i Slovenije i dogovorili da postojeći sistem zbrinjavanja u okviru same nuklearke Krško, ostane na snazi do iza 2028., čime relaksiramo ovu temu. Nastavit ćemo razgovore sa Slovenijom i BiH", pojasnio je Plenković.
Ipak, ovo je samo jedna dobijena runda jer Hrvatska tek odlaže projekt zbrinjavanja nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori, ali ga nije stopirala. To znači da je pred vlastima BiH još izazova kako odlagalište opasnog otpada ne bi bilo tih uz našu granicu.
Dogovor Hrvatske i Slovenije
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je da je Plenkovićeva izjava ohrabrujući signal, ali neće odmaknuti BiH od planiranih aktivnosti.
"Signal jeste dobar, ali ovo nije konačna odluka Hrvatske i to nas neće pokolebati. Mi nastavljamo svoju borbu da snagom argumenata branimo stav o neprihvatljivosti izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. Ekspertski i Pravni tim provode aktivnosti u skladu sa utvrđenim planom. Aktivno razgovaramo i o angažovanju međunarodnog tima", naveo je Košarac.
Također, dodao je on, nakon Slovenije, Mađarske i Austrije, nastavljamo sa traženjem podrške zemalja članica EU za stav o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.
"Nama je stalo da imamo dobre bilateralne odnose sa susjednom Hrvatskom, ali Trgovska gora je zaista otvoreno pitanje, koje predstavlja prijetnju po zdravlje naših građana i životnu sredinu. Zbog toga sam na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara i Vlade Hrvatske u junu u Zagrebu insistirao da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu. Drago mi je da su nakon tog događaja, Hrvatska i Slovenija uspjele da se dogovore barem da produže rok do 2028. godine", naglasio je Košarac.
On je rekao da očekuje da će Hrvatska na kraju odustati od namjere da odlagalište gradi u neposrednoj blizini granice sa BiH.
Trgovska gora predmet je spora BiH i Hrvatske već nekoliko godina i postojala je bojazan da bi mogla biti kamen spoticanja i u pregovorima o pristupu BiH Evropskoj uniji.
Kako je sve počelo? Hrvatska je 1999. godine u svojim dokumentima kasarnu Čerkezovac na Trgovskoj gori odredila za skladište, a 2013. godine potvrdila tu loakciju kao rješenje za odlaganje otpada iz nuklearke Krško.
Ima li alternative
Iako su od tada prošle 24 godine, institucije, prvo RS, a zatim i Bosne i Hercegovine, reagovale su prije nekoliko godina, prvi put ozbiljnije 2019. godine. Tada je Vlada RS cijeli pojas na toj lokaciji proglasila Nacionalnim parkom, ali je Hrvatska i dalje nastavila sa pripremama.
BiH je tada, sa nekoliko godina zakašnjenja s obzirom na planove Hrvatske, formirala ekspertski i pravni tim, a nakon toga i koordinacioni. Skoro četiri godine od formiranja, održano je svega nekoliko sastanaka, na kojima nije bilo dogovora.
Svo to vrijeme, zvanični Zagreb nije odustajao od svog plana i Zvanične reakcije iz Hrvatske nema, osim u onom dijelu da se nastavljaju poslovi na pripremi lokacije kasarne Čerkezovac, što je u nekoliko navrata potvrdio i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
U međuvremenu su regulatorna tijela Slovenije odobrile izgradnju skladišta 600 metara od NE Krško zbog trenutnog manjka skladišnog kapaciteta.
Cijena skladišta koje je na dubini od 55 metara je 194 miliona eura, a Hrvatskoj je bilo ponuđeno da zajedno grade i koriste to skladište. Međutim, Hrvatska je to odbila s obzirom da se lokacija na Čerkezovcu već priprema.
Proces razgradnje i uklanjanja nuklearnog postrojenja (dekomisija) NE Krško, trebala bi da počne za 50 godina i koštat će milijardu eura. Od toga će na zbrinjavanje otpada biti utrošena polovina tih sredstava, koja će se dijeliti na Hrvatsku i Sloveniju, s obzirom na zajedničko vlasništvo.
