Sve je više istraživanja koja sugeriraju da demencija može biti rezultat loših životnih odluka, a visoko na listi glavnih krivaca su slatka i gazirana pića. Jedan od mehanizama prema kojem se razvija demencija je promijenjeni metabolizam šećera u mozgu.
"Bez sumnje je jedan od vodećih uzroka gubitka pamćenja šećer, koji se nalazi i u hrani i u pićima. Baš kao i kod dijabetesa, gdje ćelije mogu postati otporne na djelovanje inzulina, tako može i mozak. Zapravo, bolesti poput Alzheimerove zapravo se ponekad nazivaju dijabetesom tipa 3. To je zbog inzulinske rezistencije koja se javlja unutar mozga koja mijenja njegov metabolizam, a time i način na koji obrađuje pamćenje", upozorio je nutricionistički terapeut Rory Batt.
I studija predstavljena na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerovog udruženja pokazala je da je unos slatkih pića povezan s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti - najčešćeg uzroka demencije. Bez obzira na oblik šećera - gazirana pića, slatkiše, kolače - utvrđeno je da oni koji su imali najveću potrošnju šećera u studiji imaju najveći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
"Demencija je jedan od najvećih ubica 21. stoljeća, svake tri minute jedna osoba razvije demenciju", upozorio je tada dr. Doug Brown iz Britanskog društva za imunologiju koji je vodio i programe istraživanja Alzheimerove bolesti.
"Previše šećera povezano je s dijabetesom tipa 2, a naše prethodno istraživanje identificiralo je dijabetes tipa 2 kao faktor rizika za demenciju. Nova studija potkrepljuje ove dokaze, sugerirajući da višak šećera može povećati naš rizik od Alzheimerove bolesti, a sve vrste šećera imaju isti utjecaj. Smanjenjem gaziranih pića, slatkiša i kolača i jedenjem raznolike i uravnotežene prehrane moći ćemo smanjiti rizik od razvoja demencije u kasnijem životu", istakao je dr. Brown zaključivši da prekomjerno djelovanje imunosnih ćelija u mozgu zbog upale može ometati pravilnu signalizaciju i uzrokovati neke poremećaje kognitivne obrade, uključujući oštećenja pamćenja.
Drugi stručnjaci priznaju povezanost šećera i upale koja rezultira razvojem demencije, no s dozom opreza govore da direktnu vezu tek treba dokazati. U razgovoru za Express.co.uk dr. Sara Imarisio, voditeljica istraživanja u Alzheimer‘s Research UK govorila je o problemu uzroka i posljedice.
"Teško je odvojiti utjecaj specifičnih prehrambenih odluka od drugih faktora koji mogu utjecati na rizik od demencije, a još zapravo ne znamo koliko naš izbor pića može utjecati na razvoj bolesti poput Alzheimerove bolest. Ipak, gazirana pića, bezalkoholna pića, sokovi i dodavanje prekomjernih količina šećera toplim napitcima također su povezani s povećanim rizikom od demencije u nekim studijama zbog učinka šećera na povećanje naše šanse razvoja dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti", rekla je dr. Imarisio.
Prema nutricionisti Battu, također treba izbjegavati jesti previše pržene hrane.
"Sadrže mnogo omega-6 masnih kiselina, koje su upalne kada se konzumiraju u nedostatku omega-3. Naime, previše omega-6, a premalo omega -3 može promijeniti strukturnu sluznicu ćelija u mozgu i uzrokovati promjene u načinu na koji komunicira", upozorava nutricionist.
Također, kada se ulja bogata omega-6 masnim kiselinama prže, prolaze kroz hemijsku promjenu koja ih čini vrlo upalnima i štetnima za stanice jer oštećene stanice ne komuniciraju dobro i mogu dovesti do promjene u neurohemijskoj signalizaciji koja je uključena u pamćenje, piše Živim.
