U oktobru se tradicionalno više pažnje posvećuje raku dojke, najčešćoj zloćudnoj bolesti koja pogađa žene. Obilježava se Dan ružičaste vrpce, humanitarni projekt u kojem sudjeluje više od 30 zemalja u svijetu, sa zajedničkim ciljem - upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke kako bi se povećao broj izliječenih žena
Zahvaljujući sve boljem dijagnosticiranju i novim terapijama povećala se stopa izlječenja raka dojke, ali i nadalje presudnu ulogu ima njegovo rano otkrivanje. Svaka bi žena trebala redovno odlaziti na ultrazvučni pregled dojke nakon 25. godine, a nakon 40. i na redovne mamografske preglede. Također je važno i da svaka žena jednom mjesečno sama pregleda svoje grudi i obavijesti liječnika o eventualnim promjenama, a ljekar će odrediti daljnje pretrage.
Simptomi raka dojke mogu biti:
* kvržica u dojci ili zadebljanje koje je na opip drugačije od ostalog tkiva,
* promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke,
* promjene u koži grudi ili udubljenje,
* nedavno uvučena ili izbočena bradavica,
* ljuštenje i perutanje kože oko bradavice (aureole) ili kože na dojci
* svrbež i/ili iscjedak iz bradavice,
* crvenilo ili boranje kože dojke (poput narandžine kore),
* bol i nelagoda u dojci koji ne prolaze,
* oticanje ili kvrga u području pazuha.
Ako primijetite kvržicu ili bilo kakvu promjenu na dojci, čak i ako je mamografski pregled bio uredu, bez odlaganja javite se ljekaru. Rak dojke većinom pogađa starije žene, većini bolesnica se dijagnosticira u dobi nakon pedesete godine, ali jednoj od pet žena rak dojke se dijagnosticira prije pedesete godine. Rak dojke mogu imati i muškarci, no rjeđe i čini oko 1 posto svih slučajeva raka dojke.
Godišnje 1,7 miliona žena u svijetu otkrije rak dojke, a računa se da će u razvijenom svijetu tijekom života svaka osma žena razviti rak dojke. U Evropi se rak dojke dijagnosticira svake dvije minute, a svakih šest minuta, nažalost, jedna žena od njega i umre. No, na vrijeme otkriven rak dojke danas je gotovo u potpunosti izlječiv.
Poznato je da rak dojke nastaje kada neke ćelije počinju nepravilno i abnormalno rasti. Te se ćelije dijele brže od zdravih ćelija, nastavljaju se grupirati tvoreći grudu ili masu u dojci. Ćelije se mogu proširiti (metastazirati) preko dojke na limfne čvorove i dalje u tijelu. Rak dojke najčešće započinje rasti u zidu mliječnih kanala, a može nastati i u mliječnoj žlijezdi kao i u ostalim dijelovima dojke. Istraživači su otkrili hormonalne i okolišne čimbenike koji utječu na nastanak raka, ali veliku ulogu nastanku i razvoju raka imaju i životne navike.
Oko 5 do 10 posto raka dojke je nasljedno jer 5 do 10 posto žena ima mutacije gena koje su povezane s razvojem raka dojke, dok se pretilost, pušenje i konzumacija alkohola smatraju lošim navikama koji povećavaju rizik od nastanka raka.
Danas se smatra da rak dojke nastane iz kompleksne interakcije genetskih faktora, utjecaja iz okoliša i životnih navika.
