Za dva dana napunit će se okruglih šezdeset godina otkad je, prvi i nasreću jedini put, testirano najrazornije oružje u historiji čovječanstva. Njegova snaga premašila je čak deset puta razornu moć apsolutno svog oružja i municije koja je ispucana tokom Drugog svjetskog rata, a od atomske bombe bačene na Hirošimu bilo je jače oko 3000 puta, piše Slobodna Dalmacija.
Nakon što je na sovjetskom poligonu na artičkom otoku Nova zemlja 30. oktobra 1961. aktivirana termonuklearna bomba AN-602 odnosno 'Ivan', „Car-bomba", "Kuzkina majka" ili "Proizvod V", što su sve bila kodna imena za najsmrtonosniju napravu svih vremena, eksplozija je bila toliko jaka da je digla oblak-gljivu čak 64 kilometra u visinu. U trenutku detonacije nastala je vatrena kugla širine 8 kilometara: sve zgrade, kuće, građevine i stabla u krugu od 55 kilometara su jednostavno otpuhani s lica zemlje. Vrućina koja se razvila eksplozijom mogla je izazvati opekotine trećeg stepena u krugu od 300 kilometara. Udar se osjetio u krugu od 700 kilometara, a prozori su popucali u krugu od preko 900 kilometara, čak i u Norveškoj i Finskoj. Bomba je prouzročila potres jak poput zagrebačkog iz proljeća 2020. godine, od 5,5 stepeni po Richteru. Udarni valovi su obišli zemlju čak 3 puta.
Ova detonacija zazvučala je kao mrtvačko zvono cijelome svijetu, no nasreću je bila tek sovjetsko upozorenje SAD-u u suludome međusobnome nadmetanju u nuklearnoj moći. Da paradoks bude veći, označila je na kraju i postupan kraj te smrtonosne utrke te navijestila fazu detanta u Hladnome ratu.
Izvorna hidrogenska bomba koju su sovjetski inženjeri razvili za samo 15 sedmica nakon ulaska američkih trupa na Kubu bila je još duplo moćnija od testirane „Car-bombe“, i imala je snagu od nevjerojatnih 100 miliona tona TNT-a. Od njezina testiranja se ipak odustalo jer bi goleme posljedice eksplozije bilo nemoguće kontrolirati, pogotovo doseg radioaktivnog zračenja, pa joj je ubojiti potencijal smanjen za 50 posto.
Ljeto 1961. godine označilo je vrhunac tenzija između SSSR-a i SAD zbog izgradnje Berlinskoga zida i američke invazije u kubanskom Zaljevu svinja. Nikita Hruščov je s 22. kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza objavio: "Imamo bombu snage 100 miliona tona TNT-a, ali nećemo je isprobati jer ako ona eksplodira i u najzabačenijem području izbiti će prozore i u našoj kući". Ubrzo nakon Hruščovljevih riječi, H-bomba dugačka 8 metara i široka oko 2 metra unesena je u strateški bombarder Tupoljev-95 kojemu su prethodno morali isjeći dio trupa. Dva sata nakon polijetanja bomba je izbačena na poligon Suhoj Nos na otočju Nova zemlja uz pomoć padobrana, s visine od oko 10 000 metara. Da je bomba padala iz aviona slobodnim padom, posada bombardera ne bi imala šanse preživjeti eksploziju. Prema procjenama stručnjaka, demonstrirana snaga "Car-bombe" je iznosila oko 58 megatona TNT-a. Vođe i javnost svih zemalja svijeta bila je posve šokirana ovom generalnom probom za kraj svijeta, što je dovelo do trajnog otkazivanja premijere. Nakon dugotrajnih pregovora koji su uslijedili, 1963. godine su u Moskvi predstavnici SAD, SSSR-a i Velike Britanije potpisali sporazum o zabrani testiranja nuklearnog oružja u svemiru, pod vodom i na površini Zemlje. Ravnoteža straha učinila je svoje.
