Hiljade Amerikanaca obilježile su danas 60. godišnjicu Marša na Washington, ključnog događaja u pokretu za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama 1960-ih godina na kojem je Martin Luther King Jr održao svoj najpoznatiji govor "Imam san".
Marš organiziran 1963. godine okupio je više od 250.000 ljudi u glavnom gradu SAD kako bi se borili za ukidanje diskriminacije na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
Ovogodišnji skup održan je na Lincoln memorijalu, u pozadini Kingovog gorljivog poziva na jednakost, kada su mnogi govornici upozoravali da još puno posla treba obaviti.
Margaret Huang, predsjednica neprofitne grupe za zagovaranje građanskih prava Southern Poverty Law Center, rekla je okupljenima da je marš prije 60 godina otvorio vrata i potaknuo nove alate za borbu protiv diskriminacije.
No, novi zakoni širom zemlje koji "oduzimaju pravo glasa" i ciljaju na LGBTIQ zajednicu prijete izbrisati neke od tada postignutih ciljeva, kazala je Huang.
Marking the 60th anniversary of the march on Washington led by Dr. Martin Luther King demonstrators at the Lincoln Memorial say it’s imperative to carry on the fight for rights and justice @WTOP pic.twitter.com/w8wGCjK4CR
— Dick Uliano (@DickUliano) August 26, 2023
"Kampanje protiv glasačkih listića, naših tijela, naših školskih udžbenika, sve su povezane. Kada naše pravo glasa padne, sva druga građanska i ljudska prava također mogu pasti, ali mi smo danas ovdje da kažemo ne dok smo mi 'na straži'", dodala je.
Govornici su osudili oružano nasilje nad crncima dok je gomila skandirala "Nema pravde, nema mira".
Ashley Sharpton, aktivistica Nacionalne akcijske mreže, rekla je u govoru da Amerikanci trebaju "pretvoriti zahtjeve s demonstracija u zakonodavstvo" i da ne mogu dopustiti da žrtve predaka u borbi za jednakost budu uzaludne.
Kimberle Crenshaw, izvršna direktorica Foruma za afroameričku politiku, rekla je da se ova godišnjica događa u zabrinjavajućem trenutku.
"Sama historija kada se marš obilježava ne samo da se osporava, već se i iskrivljuje", dodala je Crenshaw, misleći na zabrane knjiga u nastavnim programima u nekoliko država na temelju takozvane teorije kritičke rase, koja smatra da nasljeđe rasizma oblikuje historiju Amerike.
Govornici na maršu bili su vođe borbe za građanska prava kao što su Kingov sin Martin Luther King III, njegova unuka Yolanda Renee King i čelnik demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries.
Što se tiče ciljeva zamišljenih u Kingovom "snu", zemlja je daleko odmakla od 1963. godine, rekao je Jonathan Greenblatt, nacionalni direktor Lige protiv klevete, koja je odigrala ulogu u kampanji za donošenje Zakona o građanskim pravima.
No, rekao je, nedavne presude Vrhovnog suda koje ukidaju afirmativne mjere i pristup pobačaju razlog su za zabrinutost, dodajući da je vidljiva ekspanzija antisemitizma i intenziviranje rasizma, piše Reuters.
Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris u ponedjeljak će se sastati s organizatorima marša u Bijeloj kući kako bi obilježili sastanak 1963. godine između organizatora originalnog marša i administracije predsjednika Johna F. Kennedyja.
