Udruženje logoraša Mostar obilježilo je u utorak 30. godišnjicu od početka raspuštanja logora Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 'Heliodrom' u naselju Rodoč kod Mostara.
Brojnim delegacijama danas je onemogućen pristup zgradi nekadašnjeg logora, koja je sada dio kampusa Sveučilišta u Mostaru, te su cvijeće položili ispred zatvorene kapije.
"Pogrešno ime i prezime"
Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović istakao je kako ni trideset godina nakon rata ovaj logor nije procesuiran od strane državnih organa koji, kako je kazao, ništa nisu učinili da privedu pravdi zločince koji su gospodarili "ovim prostorom i koji su gospodarili životima logoraša, životima ljudi koji apsolutno nisu ništa učinili osim što su imali pogrešno ime i prezime u pogrešno vrijeme".
"Znamo da je u tom nekom vremenskom periodu kada je bilo suđenje "šestorki" Heliodrom jedan od bitnih faktora za donošenje presude o UZP i o zločinu protiv čovječnosti i nije nam jasno kako državno Tužilaštvo i državni Sud nisu u stanju na osnovu svega onoga što je već urađeno, jer Haški tribunal im je pripremio više od pola posla, da ni 30 godina nakon toga podignu optužnice protiv zločinaca sa ovih prostora", kazao je Hajdarović.
Osvrnuo se i na izgradnji muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora "Heliodrom" te kazao kako mjesto gdje su ljudi stradali nije mjesto za izgradnju jednog takvog objekta.
Presuđeni u Hagu
"Muzej se pravi na prostoru koji je bio mjesto zatvaranja preko 10 hiljada ljudi iz Mostara i BiH.
Na ovom prostoru je bilo i preko 500 ljudi koji su dovedeni s područja Žepča, Zavidovića, Maglaja... bio je veliki broj ljudi iz različitih krajeva BiH.
Ono što najviše boli ljude koji su prošli logor jeste da je Ministarstvo odbrane BiH, organ koji bi trebao da zastupa interese svih građana BiH, dodijelio sredstva za izgradnju muzeja jednoj komponenti koja je na ovom prostoru počinila zločin koji je također presuđen u Haagu.
Nama kao Udruženju ne smeta, neka prave gdje god hoće, ali mjesta gdje su ljudi stradali, gdje su ljudi mučeni, ubijeni, gdje im se narušilo i ono malo dostojanstva što su u tom vremenu imali, nisu mjesta za izgradnju jednog takvog objekta, za veličanje vojne komponente koja je u stvari provodila sve ono što je tadašnje političko rukovodstvo Herceg- Bosne i nalagalo", poručio je Hajdarović.
Jedan od bivših logoraša Edin Batlak, koji je u "Heliodromu" proveo 253 dana kazao je kako danas slave svoj drugi rođendan, te da svi koji su bili u kazamatima znaju cijeniti slobodu i znaju vrlo dobro šta znači izgubiti tu slobodu.
Bit će održana i komemoracija
"Svi članovi Udruženja logoraša grada Mostara od svega na ovome svijetu najviše ljube slobodu. Onaj ko izgubi slobodu, prije svega slobodu promišljanja, govora, a potom i fizički slobodu, teško da može doprinositi izgradnji bilo kojega društva.
Danas stojimo pred zatvorenom kapijom. Ovo je poraz ljudi koji danas gospodare ovim prostorom, Sveučilištem i politikom koja gospodari njima. Objektivno govoreći, mi smo danas moralni pobjednici", ocijenio je Batlak.
Dodao je kako su došli da odaju počast svim logorašima, a prije svega 77 ubijenih logoraša Heliodroma čija su imena ispisana i istaknuta na velikom bijelom transparentu ispred zatvorene kapije, a koja, kako je kazao, nažalost nisu konačna jer postoji još jedan broj ljudi za čijom sudbinom se traga.
"Dok se ne sazna za sudbinu i posljednjeg logoraša ovaj logor za nas neće biti zatvoren", poručio je Batlak.
U sklopu obilježavanja sinoć je u mostarskom Centru za kulturu održana javna tribina "Od konc logora do muzeja", dok će danas u Narodnom pozorištu Mostar biti održana i komemoracija za 77 ubijenih logoraša "Heliodroma".
