Prije 29 godina predsjednici Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franjo Tuđman i Alija Izetbegović ozvaničili su Vašingtonski sporazum.
Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, sa Harisom Silajdžićem, bivšim predsjednikom Vlade Republike BiH, kreirao je ne samo ovaj Sporazum nego i okvir za ustroj FBiH.
Vašingtonski sporazum je temelj
Vašingtonski sporazum je temelj konstitucije i FBiH i BiH, podsjetio je Granić za FTV.
"FBiH je federacija konstitutivnih naroda i svih drugih građana koji imaju ista ljudska i građanska prava. To je prihvaćeno i Dejtonskim sporazumom.
Dok su za Vašingtonski sporazum to bili teški pregovori i do tog rezultata se došlo uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država – državnog sekretara Warrena Christophera, potpredsjednika Ala Gorea i predsjednika Billa Clintona – o tome se uopće nije razgovaralo u Daytonu”, kaže Granić.
On navodi kako je tokom vašingtonskih pregovora dogovoreno da se taj model ustroja proširi na cijelo područje BiH. Međutim, dogovorom Kontaktne grupe u Ženevi, ipak, ustrojena su dva entiteta.
“Jedno vrijeme BiH nije imala pažnju međunarodne zajednice, ni SAD ni Evropske unije. Uporen je bio proces implementacije sporazuma.
U provedbi toga sporazuma miješanja visokih predstavnika često nisu dovela do željenog rezultata. Nisam zadovoljan brzinom provođenja”, kazao je Granić.
Mjesec nakon boravka na funkciji ministra vanjskih poslova RH, Granić se sjeća, shvatio je da bez zaustavljanja rata Hrvata i Bošnjaka – što su mu potvrdili Madeleine Albright, Klaus Kinkel, Andrej Kozirjev, Francois Mitterrand – vrlo su male šanse da opstanu Hrvati u BiH, a nikakve da RH vrati okupirana područja.
Glavna aktivnost
“Moja glavna aktivnost je bila u tom smislu. Organizirao sam potpisivanje Makarske deklaracije, zatvaranje logora Dretelj – ali i recipročno i bošnjačkih, razgovore s Silajdžićem u Zagrebu koji su doveli do Ženevske deklaracije.
Nažalost, Dawid Oven je organizirao potpisivanje srpsko-bošnjačke deklaracije između Momčila Krajišnika i Alije Izetbegovića. Da bi poništio ove elemente hrvatsko-bošnjačke... Sve su to bili elementi koji su bili priprema nakon neuspjeha svih planova međunarodne zajednice, da bi se SAD uključile u proces”, kaže Granić.
Prostor Srednje Bosne zaslužuje više pažnje svih, poručuje Granić.
On je ispričao šta je rečeno u Bad Godesbergu 10. januara 1994. u 23 sata.
“Bili su prisutni Izetbegović i Silajdžić, te Tuđman, ja i ambasador Hidajet Bišćević. To je ponovljeno 17. januara 1994. u Ženevi, u zgradi UN-a, u 17 sati, na petom katu, soba 52.
Evropski put BiH
Tuđman je kazao: "Dragi Alija, ja ne mogu ostaviti Hrvate u Središnjoj Bosni same." Ali isto treba voditi računa da je Izetbegović igrao vrlo konstruktivnu ulogu kod Splitske deklaracije, potpisivanje između Tuđmana i Izetbegovića.
Isto tako, predzadnje noći u Daytonu, kada je u 4 ujutro predložen plan razgraničenja RS do Livna i cijela Posavina, Izetbegović me je podržao da se to odbaci”, prisjeća se Granić.
Komentirao je i trenutne odnose BiH i Hrvatske:
“Vlada Andreja Plenkovića je puno pomogla da dođe do toga da je zaštićen vitalni interes Hrvata u Domu naroda. Isto tako pomože i evropskom putu BiH, teritorijalnom integritetu BiH”.
Na pitanje šta bi uradio kada bi bio u prilici da kreira Vašingtonski i Dejtonski sporazum te bi li BiH imala entitet ili bi bila bez njih, Granić odgovara da je za evropski integrisanu BiH u kojoj postoji razumijevanje i saradnja tri naroda i da ta BiH što bolje funkcioniše.
