Zloglasna ruska privatna paravojna grupa Wagner dobila je novi naziv, kao i novog komandanta, bivšeg šefa ruskih špijuna koji je naredio trovanja u Salisburyju, pokazalo je novo izvješće.
Nakon što je djelovala kao nezvanična vojska u Ukrajini i Africi, izvršavajući naredbe ruskog predsjednika Vladimir Putina, sada se smatra da grupa nudi afričkim vođama "pakete za preživljavanje režima" u zamjenu za prava na korištenje prirodnih resursa na ovom kontinentu.
Pad Prigožina
Nakon pada Wagnera sredinom 2023. Kremlj je preuzeo poslove koje je vodila plaćenička grupa.
Tadašnji gazda paravojske Jevgenij Prigožin poginuo je u avionskoj nesreći za koju mnogi vjeruju da je orkestrirao Putin nakon što je šef Wagnera pokušao izvršiti državni udar u Rusiji.
Sada ovu zloglasnu grupu, koja je vodila borbene operacije širom svijeta, vodi general Andrej Averjanov, šef špijuna koji je orkestrirao trovanje dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije 2018. u engleskom Salisburyju, tvrdi se u izvještaju britanskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI).
Doktor Jack Watling, stručnjak za kopneno ratovanje pri RUSI-ju, rekao je da je pod Avervanovom "Ekspedicijski korpus", kako je novi naziv Wagnera, počeo nuditi režimima širom Afrike "pakete za preživljavanje na vlasti" u zamjenu za pravo iskorištavanja tamošnjih prirodnih resursa.
"Ovo je ruska država koja izlazi iz sjene u svojoj afričkoj politici", poručio je Watling.
Rekao je da se Ekspedicijski korpus pod vodstvom Averjanova ne mijenja mnogo u odnosu na doba Prigožina, već da djeluje u istim zemljama s istom opremom i uglavnom istim ciljevima.
Međutim, Watling je rekao da ono što se mijenja jeste "otvorenost kojom Rusija provodi svoju politiku".
"Ono što žele učiniti je pogoršati međunarodne krize. Pokušavaju zapaliti požare negdje drugo i proširiti one koji već postoje, čineći svijet manje sigurnim.
Ozbiljna prijetnja
U konačnici, to nas slabi u globalnoj konkurenciji s kojom smo trenutno suočeni. Dakle, utjecaj se ne osjeti odmah, ali s vremenom predstavlja ozbiljnu prijetnju", dodaje Watling.
Nakon Prigožinove pobune u junu 2023., kada je on predvodio kolonu Wagnerovih trupa do Moskve nakon javnog sukoba s Putinom i Ministarstvom odbrane Rusije, održan je sastanak u Kremlju prilično kratko nakon Prigožinove pobune.
"Na sastanku je odlučeno da Wagnerove operacije u Africi trebaju biti direktno pod kontrolom ruske vojne obavještajne službe, GRU-a", rekao je Watling.
Averjanov, šef Jedinice 29155, koja je specijalizirana za ubistva i destabiliziranje stranih vlada, izabran je da preuzme dužnost.
Šef špijuna navodno je odgovoran za pokušaj ubistva bivšeg ruskog vojnog obavještajca Sergeja Skripala (68) u Salisburyju 2018. godine.
I on i njegova tada 33-godišnja kćerka Julija hitno su prebačeni u bolnicu u kritičnom stanju nakon što su došli u kontakt s Novičokom - smrtonosnim nervnim agensom koji su izmislili sovjetski naučnici tijekom Hladnog rata.
Također je Averjanov navodno bio umiješan u Progožinovu smrt, pri čemu su mnogi u obavještajnoj zajednici uprli prstom u generala neposredno nakon pogibije bivšeg šefa Wagnera.
Haos u drugim državama
Bellingcat, grupa istraživačkog novinarstva, povezala je Averjanova i s eksplozijom u češkom skladištu oružja 2014. godine.
I dok je Averjanovljev uobičajen rad zahtijeva od njega da izaziva haos unutar drugih nacija, njegova nova uloga u Ekspedicijskom korpusu natjerala ga je da promijeni taktiku, tvrdi RUSI.
Navodi da je Averjanov preuzeo Wagnerove operacije u Africi u septembru. Sastao se s libijskim ratnim komandaotom, generalom Khalifom Haftarom, prije nego što je otišao u Burkinu Faso gdje su se susreli s Ibrahimom Traoreom, 35-godišnjim liderom koji vodi naciju od državnog udara 2022. godine.
Potom je sletio u Centralnoafričku Republiku prije sastanka s čelnicima u Maliju.
Na kasnijem putovanju također je sreo generala Salifoua Modija, jednog od vojnika koji su prošle godine preuzeli vlast u Nigeru.
U svim zemljama koje je posjetio, Wagner je prethodno vodio velike rudarske operacije koje su pomogle u finansiranju ruskog rata u Ukrajini.
U zamjenu za pravo na vađenje vrijednih resursa poput zlata, od kojeg je 2,5 milijardi dolara završilo u ruskim rukama u posljednje dvije godine, i litija, Wagner je osigurao mnogim režimima u Africi, čiji su čelni mahom preuzimali vlast državnim udarima u posljednjih nekoliko godina.
Ekstremne mjere
Iako su mnogi trebali biti "tranzicijski vođe koje su trebali organizirati izbore i dovesti do povratka demokratskim institucijama", mnogi od njih doveli su rusku paravojsku koje su im omogućile da ostanu na vlasti, često koristeći ekstremne mjere.
"Ono što su Rusi osigurali je udarna snaga, s helikopterima s naprednim sposobnostima i velikom vatrenom moći.
Oni koriste prilično tradicionalne sovjetske antipartizanske metode. Vidite borce koji su pogubljeni, kao i civile koji su postlai meta jer su bili povezani s borcima", kaže Watling.
Iako su Averjanovljevi napori usmjereni kako bi materijalno koristili Ekspedicijskom korpusu, imali su i drugi, više geopolitički cilj za koji je Watling rekao da je direktno koristio ruskoj državi.
"Sada promatramo kako Rusi pokušavaju strateški istisnuti zapadnu kontrolu nad pristupom ključnim mineralima i resursima", rekao je on.
Samo ovog mjeseca, bivši Wagnerovi plaćenici preuzeli su rudnik zlata Intahaka u Maliju, oko kojeg se već godinama bori nekoliko naoružanih grupi u regiji.
Međutim, Watling je rekao da zlato i litij nisu ništa u usporedbi s onim što bi Ekspedicijsko tijelo moglo uskoro kontrolirati u Nigeru.
"U Nigeru Rusi nastoje dobiti sličan niz koncesija koje bi Francuzima uskratile pristup rudnicima urana u zemlji", tvrdi on.
Ako Rusija uspije u svojim nastojanjima, to bi moglo gurnuti Francusku u rusku sferu utjecaja, prisiljavajući je da se oslanja na rusko snabdijevanje energijom.
Oslabila podrška
Ovaj je problem već stavio Evropu u zapećak nakon ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu se veliki dio kontinenta borio da se odvikne od jeftinog ruskog plina u prvim sedmicama i mjesecima invazije.
Međunarodna podrška ukrajinskoj borbi protiv Rusije je oslabila, a na drugu godišnjicu invazije objavljeno je da bi američka vojska uskoro mogla ostati bez novca za podšrku Ukrajini osim ako joj Kongres ne da novčanu injekciju.
Američka vojska rekla je da već preusmjerava sredstva iz svojih operacija u Evropi i Africi kako bi pomogla Ukrajini, budući da su razgovori o zakonu o finansiranju Ukrajine u velikom zastoju u posljednjih nekoliko sedmica.
