Vašington vjeruje da je balon oboren iznad Atlantika u subotu dio opsežnog kineskog programa nadzora - ali da Xi Jinping, najmoćniji kineski lider posljednjih desetljeća, možda nije znao za misiju!?.
Procjena je saopćena američkim zakonodavcima na brifinzima u četvrtak, piše CNN – i ako je istinita, mogla bi ukazati na, kako kažu analitičari, značajan nedostatak koordinacije unutar kineskog sistema u teškom periodu kinesko-američkih odnosa.
Alternativa u ovom scenariju – da je Xi bio svjestan da je balon poslat iznad Sjedinjenih Država prije posjete američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Pekingu – izazvala bi zasebnu zabrinutost oko donošenja odluka Kine u vezi sa SAD.
Borba za kontrolu
To bi moglo značiti da su Xi i njegovi vrhunski savjetnici podcijenili potencijalnu težinu pada misije i mogućnost da bi ona mogla ugroziti Blinkenovu posjetu, koja bi bila prva najvišeg američkog diplomate od 2018. i koju je Peking pozdravio kao put ublažavanja zategnutih veza.
Do sada je Kina nudila male informacije za popunjavanje sopstvene verzije događaja – održavanje balona je bio kineski civilni istraživački vazdušni brod koji je izleteo sa kursa i odlučno poricala širi program nadzora.
Peking, u izjavi prošlog vikenda, čini se da povezuje uređaj sa "kompanijama", a ne sa vladom ili vojskom - iako u Kini istaknutost državnih preduzeća i robustan vojno-industrijski kompleks briše granicu između njih.
Međutim, visoki dužnosnik State Departmenta rekao je da SAD vjeruju da je balon bio dio "flote balona NRK razvijene za obavljanje nadzornih operacija" i da se te aktivnosti "često poduzimaju prema uputama Narodne oslobodilačke vojske (PLA)". Zvaničnik je dodao da su kineski baloni za nadzor "preletjeli više od 40 zemalja na pet kontinenata" - bez davanja više detalja.
Bez obzira da li je balon bio civilni ili vojni, njegova lokacija iznad SAD postavlja pitanje koliko je Xi svjestan potencijalno osjetljivih misija koje se poduzimaju pod njegovim nadzorom unutar kineskog sistema koji se širi, ali odozgo prema dolje.
Ako je balon koji je putovao iznad SAD dio onoga što Washington opisuje kao koordiniran i vojno povezan program nadzora, jedna je mogućnost, prema analitičarima, da je Xi možda bio svjestan programa, ali ne i njegovog svakodnevnih operacija.
Takva situacija, prema analitičaru Drew Thompsonu iz Singapura, mogla je biti pogoršana nivoom kontrole koji je imao Xi - koji je učvrstio svoju vlast prošle jeseni kada je ušao u treći mandat koji je razbio presedan na vrhu Komunističke partije.
"Problem sa centralizacijom vlasti pod Xi Jinpingom je nedostatak delegiranja ovlasti na niže nivoe", rekao je Thompson, koji je viši naučni saradnik na Lee Kuan Yew School of Public Policy na Nacionalnom univerzitetu Singapura (NUS).
To znači da službenici nižeg nivoa koji mogu imati kapacitet da pažljivije prate takve misije možda neće biti ovlašteni za to, ili nisu opremljeni da donose političke prosudbe o njihovom uticaju, rekao je on. Borbe za moć između nižih i viših zvaničnika takođe mogu zakomplikovati komunikaciju, rekao je on.
"Postoji tenzija u cijelom kineskom sistemu - to je karakteristika kineskog upravljanja, gdje se niži nivoi bore za vlastitu autonomiju, a viši se bore za veću kontrolu", rekao je.
Prošle krize u Kini ukazale su na ove tenzije, uključujući izbijanje SARS-a 2002.-2003. i nedavno Covid-19, gdje se smatralo da su kašnjenja u izvještavanju usporila odgovor i pogoršala problem. Neki su krivili lokalne zvaničnike koji su se plašili posljedica ili su bili navikli na sistem u kojem informacije teku odozgo prema dole, a ne odozdo prema gore.
Lansiranja balona bi također mogla zapasti u jaz u kojem se operacijama nije upravljalo ili nadziralo na isti način kao svemirske ili druge misije aviona, smatra Dali Yang, politikolog sa Univerziteta u Čikagu.
U ovom slučaju, subjekti koji lansiraju balone možda su dobili „malo ili nimalo uzvrata od drugih zemalja, uključujući Sjedinjene Države“ i „sve češće se takva lansiranja doživljavaju kao rutinska na osnovu vremenskih uslova i po skromnim troškovima“, rekao je Yang.
„Kao rezultat toga, iako su se i vođe ovih programa vremenom ohrabrili da testiraju nove rute, vjerovatno je da im nije pridavana prioritetna pažnja iz perspektive političkog rizika“, rekao je.
12 sati se čekao odgovor
Zvaničnici Bidena izrazili su uvjerenje da ni više rukovodstvo Narodnooslobodilačke armije i Komunističke partije Kine, uključujući Xija, također nisu znali za misiju balona iznad SAD, te da Kina još uvijek pokušava otkriti kako se to dogodilo, rekao je za CNN izvor.
Činilo se da je kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatečeno situacijom koja se javno odvijala protekle sedmice – objavilo je svoje prvo objašnjenje incidenta više od 12 sati nakon što je Pentagon objavio da prati sumnjivi balon za nadzor.
Ali neki posmatrači elitne kineske politike i dalje su skeptični da Xi nije bio svjestan balona poslanog u američki zračni prostor ili da bi niži zvaničnici izveli takvu misiju koja bi mogla utjecati na američko-kineske odnose bez njegovog znanja.
„Zbog svoje ličnosti, on želi 100% (kontrolu)“, rekao je Alfred Wu, vanredni profesor, takođe na NUS Lee Kuan Yew School of Public Policy. “Mislim da Xi Jinping ne dozvoljava takvu vrstu autonomije.”
Umjesto toga, Xi je možda bio zadovoljan incidentom koji je skrenuo pažnju javnosti frustrirane zbog posrnule ekonomije nakon godina pod nedavno ukinutom politikom nulte Covida – ali je potcijenio domaći odgovor SAD koji je rezultirao odgođenim razgovorima, rekao je Wu.
Peking je, sa svoje strane, optužio SAD da su "pretjerale" u svojoj odluci da obori balon u subotu.
U međuvremenu, Washington možda nudi svoju poruku da Xi nije bio svjestan situacije jer nastoji da "nastavi dijalog" započet tokom sastanka između Xija i američkog predsjednika Joea Bidena na samitu G20 na Baliju, navodi Wu.
“Možda će htjeti ponuditi (Kini) neko lice”, rekao je.
