Menopauza je prirodna pojava kroz koju svaka žena prolazi kada uđe u određene godine, a znakovi mogu početi već oko 40-te godina. Menopauza ili klimaks u užem smislu označava zadnju menstruaciju u životu žene te je dio prirodnog procesa starenja. Posljedica je pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona. Naime, jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu ili kori folikule, tj. vrećaste tvorbe ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Svaki mjesec 3-10 jajnih ćelija počinje rasti, ali obično samo jedna od njih potpuno sazrije te posljedičnim prsnućem folikula ili ovulacijom biva izbačena u jajovod.
Većina žena bude nespremna na pojave simptoma ovog sindroma i stvara se panika jer to označava kraj njihove plodnosti.
Simptomi menopauze
Iako su simptomi iznenadni i traju određeno vrijeme, potpuno su prirodni. Ovo su nekih simptomi menopauze koji ukazuju na njen početak.
Neredovan ciklus - je prvi i najuobičajeniji simptom menopauze. On je rezultat nestabilnosti hormona tijela, koji rade do kraja
Valunzi - topli, a ponekada čak i hladni valunzi događaju se iznenada i izazivaju crvenilo u licu. To se sve događa zbog pada estrogena.
Nelagoda pri spavanju - žene koje prolaze kroz menopauzu mogu patiti od nesanice, jer ne mogu spavati zbog naleta vrućine. Osim opskrbe tijela estrogenom, čak i opskrba progesteronom opada u periodu menopauze.
Vaginalna suhoća - zbog smanjenja proizvodnje estrogena, koji je odgovoran za održavanje vlažnosti vagine, vaginalno tkivo počinje se sušiti i postaje manje elastično.
Napetost i depresija - osjećaj napetosti, iziritiranosti i depresije mogu svladati ženu koja prolazi kroz menopauzu. Uznemirenost i osjećaj gubljenja emocionalne stabilnosti su uobičajeni simptomi, kao i napadi panike i fizički znakovi, poput ubrzanog rada srca i otežanog disanja.
Bol u udovima - zbog hormonalne neuravnoteženosti udovi polako natiču i počinju boljeti. Međutim, ukoliko je bol sve učestalija i nepodnošljivija, treba otići ljekaru.
Hormonalna neuravnoteženost - čest simptom ulaska u menopauzu jest i postojanje hormonalne neuravnoteženosti koje se ogleda u promjenama u rastu kose. Zbog smanjenja proizvodnje estrogena može doći i do prorjeđivanja ili gubitka kose. To je znak da je menopauza nastupila i da se javljaju prvi simptomi.
Kada govorimo o menopauzi
Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12 mjeseci amenoreje, odnosno izostanka menstruacije. Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda). Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života. Stoga, možemo reći kako menupauza koja nastupa u 45. godini života ili u periodu okotih godina.
Prijelazno ili tranzicijsko razdoblje prema menopauzi nastupa već desetak godina prije posljednje menstruacije, kada počinje i opadati reprodukcijska sposobnost žene. Ona tada teže zanosi, a učestalost spontanih pobačaja raste. Do značajnih hormonalnih promjena dolazi otprilike 8 godina prije menopauze. Četiri do šest godina prije menstruacijski ciklusi postaju nepravilni s brojnim kliničkim znakovima. Ovaj period se zbog toga često naziva i premenopauza.
Perimenopauza je višegodišnji period oko menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovnm krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama. Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvata prvih 5 godina postmenopauze. Postmenopauza je period koji nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze.
Koje su posljedice
Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat naglog pada u nivou estrogena. Brzo dovode do nekvalitetnog života, ali su prolazne i uglavnom se povlače za 3 do 5 godina. Prvi simptom je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.
Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (tzv. "valunzi") su praktički postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do napada vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadi su češći noću, za vrijeme sna i u toplim krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus "nauči" na novo stanje obilježeno smanjenjem koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle.
