Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da se situacija nakon nedavno uvedenih mjera u cilju upravljanja migrantskom krizom u kantonu poboljšala. Međutim, isto tako je upozorio da je krajnje vrijeme da država počne upravljati migrantskom krizom na cijeloj teritoriji BiH, jer ukoliko, kako je kazao, proradi krajiški inat bit će prekasno.
Ružnić se prije svega zahvalio i pohvalio sve pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, koji na terenu provode nove mjere. Kako kaže provodili su ih i prethodne tri godine. Istakao je, da bez obzira na brojne probleme, uspijevaju držati sigurnosnu situaciju pod kontrolom na području kantona.
"Ovaj put nakon te tehničke pripreme, pripreme kadrova, uspotave punktova i svega toga uspjeli smo zatvoriti prilaze i ulaz u kanton. Znači da taj nekontrolisani priliv migranata na područje kantona jednostavno zaustavimo, jer se dešava i desilo se to da je ogroman broj migranata mimo svih kapaciteta smještaja i svega došlo na područje kantona i desio se jednostavno uski čep. Došlo je do, puno je kazati zbog prava čovjeka, tog skučenog prostora na području kantona i onda reakcija građana. Plus COVID na sve to, pojava oboljelih među migrantima, nekontrola unutar centara i upravitelj centara gdje su isti izlazili iz kamova, bježali kao oboljeli. To je sve dovelo da smo morali ići u pravcu donošenja ovih mjera", objašnjava Ružnić.
Ističe da će kroz sve mjere koje su uveli nastoji omogućiti da dio migranata izađe iz USK-a kako bi građani mogli da “prodišu“.
"Kada bi se vodilo računa bilo bi lako upravljati ovom krizom na način što bi shodno smještajnim kapacitetima koje imamo na području kantona, sav višak koji bi se stvarao u Sarajevu i u nekim drugim centrima slali prema USK i sve bi bilo u redu. Međutim, ovdje je sljedeća situacija. Bez ikakve kontrole od istočne granice do USK migranti dolaze. Vidjeli smo javna priznanja visokih dužnosnika ove zemlje, prije svega člana Predsjedništva BiH iz RS-a koji kaže da će i dalje organizovano dovoziti migrante na područje kantona. Zatim blokada centara. Zbog same zdravstveno-epidemiološke situacije sve je njima obezbjeđeno", kaže Ružnić i dodaje:
“Ne možemo jednostavno dozvoliti da oni tek tako slobodno šeću našim gradovima, jer onda dolazi do različitih zloupotreba, razmjene kartica, prodaje, ulaze drugi, izmještaju se... Sve moguće zloupotrebe su napravljene kada je u pitanju taj dio i upravljanje tim centrima. Nikada, evo, kada je u pitanju Bira, Miral nisu uspostavljeni kućni redovi, ne može se uspostaviti koordinacija upravljanja između državnog nivoa, IOM-a i UNHCR-a. To su privatni objekti, ne može država upravljati time“.
Ružnić kaže da je tokom jučerašnjeg i današnjeg dana obilazio teren i da je primjetna bolja situacija nakon uvođenja novih mjera.
"Osjeti se uticaj ovih mjera. Reagiranje policije, kantonalne inspekcije rada. Znači nema prevoza, nema svega toga i osjeti se to prisustvo migranata da je manje i da je lakše. Šta preliva svaku čašu? Ovo je treća godina. Građani su svjesni da je 2015. godine najavljen migrantski val za BiH. Imali smo tri godine da se pripremimo i kadrovski, da ojačamo graničnu policiju i državnu službu za rad sa strancima, službu za azil, da se spreme smještajni kapaciteti. Ništa nije učinjeno. Zatim imamo tri godine migrantskog vala, 2018, 2019. i 2020. Ništa nije učinjeno po tom pitanju. Sada su građani svjesni da ovo neće stati sutra, nego da će ovo trajati nekoliko godina, da se svake godine dolazak migranata povećava, 24.000 smo imali u 2018, 49.000 u 2019, skoro 30.000 je sad u ovom periodu došlo na kanton. Znači iduće će godine biti 70.000... Ta se brojka povećava, a od institucija u kojima vlada jedna kriza ne čini se ništa. Građani su svjesni da samo još više, još teže i još gore dolazi, a uništavanje privrede, turizma, uništavanje imovine i svega onoga što je sveto ovim građanima i, prije svega, kažem tih prava. Jednostavno ljudi ne mogu nigdje. Niti sa djecom, bilo šta da se organizira, ne možete jednostavno ostaviti svoju kuću. Zašto? Morate uvijek čuvati zato što prolaze migranti, provaljuju u kuće. Njima ništa nije svesto i građani su rekli dosta je. Mi moramo čuvati sebe i čuvati svoju imovinu, jer nadležne institucije ne poduzimaju ono što je potrebno", kaže Ružnić.
Pojašnjava da stvari odvijaju ustaljenim tokom. Jedan član Predsjedništva BiH kaže da će nastaviti da dovodi migrante, a drugi na to blago reaguje.
"Član Predsjedništva BiH iz RS šta god da je zacrtao, šta god da je rekao, on je to napravio i on to radi. S druge strane bošnjački član Predsjedništva BiH samo kaže nedopustivo je, nedopustivo je. Jeste nedopustivo, ali koje su mjere, koji su koraci. Dajte konkretne mjere, a konkretnih mjera nema", ističe premijer USK-a i nastavlja:
"Ono što znam sigurno ukoliko od Predsjedništva, Vijeća ministara, nadležnih institucija entitet se ne poduzmu određene stvari kada je u pitanje upravljanje migrantske krize, ja dobro znam Krajinu, ja sam Krajišnik, ja poznajem ovaj narod. Onog momenta kada proradi krajiški inat tada će biti kasno svima. Doista krajnje je vrijeme da se uozbiljimo i krajnje je vrijeme da država počne upravljati sa migrantskom krizom na području cijele teritorije", kaže Ružnić.
Protekle sedmice u USK je boravio i novi bh. ministar sigurnosti Selmo Cikotić te se Ružnić nada bi se uskoro nadležne institucije u BiH mogle početi baviti migrantskom krizom. No, isto tako naglašava da rezultati ne mogu biti vidljivi u kratkom vremenskom periodu, te da će taj proces trajati, jer kao primjer iznosi činjenicu da je samo za školovanje policajca potrebno najmanje dvije godine. No, očekuje da će Cikotić pokrenuti neke procese sa mrtve tačke.
"Ne možemo očekivati od jednog ministra da u roku od mjesec-dva dana napravi nešto što neko nije radio pet godina. Ista stvar se desila u oktobru 2018. godine kada sam ja došao na USK, ja sam zatekao 9.000 migranata na ulici i trebalo je mnogo vremena da se ti ljudi sklone sa ulica. I onda zbog velikog pritiska, nekontrolisanog priliva ponovo nam sde dešavaju takve stvari. Mjere i sve ono što smo dogovorili će se osjetiti jedne za mjesec dana, jedne za tri, jedne za šest, jedne tek da za godinu i nešto dana. Toga smo mi svi svjesni. Danas da bi smo uspostavili i pojačali graničnu policiju, nama je potrebno dvije godine, kaže Ružnić i nastavlja:
"Osjetiće se, vidi se taj rad, uspostavlja se koordinacija. Ono što je meni najbitnije je da imamo svakodnevnu komunikaciju. Međutim, tek neke konkretne mjere ćemo osjetiti i vidjeti za tri do šest mjeseci. Prvi put nam se u desilo u tri godine da dođe ministar i kaže konkretno treba raditi to i to, a mi to govorimo tri godine, naglašava Ružnić.
Po njemu je najveći problem koji će ministar morati riješiti jeste da da agencije unutar samog ministarstva počnu funkcionisati na ispravan način, a pod njima podrazumijeva odjela za upravljanje migracijama, službu za strance, graničnu policiju...
"Prvo što će trebati uspostaviti koordinaciju i balans između tih agencija i pokrenuti ih da rade svoj posao kada su u pitanju migracije, a tek onda primjena svega toga na terenu. I nemoguće je i neljudski osuđivati čovjeka i tražiti da 15 dana napravi nešto, ali ako se krene na vrijeme i sa ovim mjerama i ovim koracima kako je ministar predložio, očekujem određeni pomak za tri, šest mjeseci ili godinu dana, zaključio je Ružnić.
