Premijer Haitija Ariel Henry pristao je podnijeti ostavku, rekao je predsjednik karipske grupe zemalja, nakon sedmice sve većeg pritiska i vala nasilja u zemlji. Ova vijest dolazi nakon sastanka regionalnih čelnika na Jamajci na kojem se razgovaralo o političkoj tranziciji na Haitiju, piše BBC. Henry je trenutno zaglavljen u Portoriku nakon što su naoružane bande spriječile da se vrati kući. Državu je vodio od atentata na bivšeg predsjednika u julu 2021.
Nakon sastanka u Kingstonu predsjednik Karipske zajednice i predsjednik Gvajane Irfaan Ali rekao je: "Primamo k znanju njegovu ostavku nakon uspostave prijelaznog predsjedničkog vijeća i imenovanja privremenog premijera."
Teško naoružane bande zauzele zemlju
Teško naoružane bande posljednjih su dana kontrolirale ulice glavnog grada Haitija Port-au-Princea, tražeći ostavku neizabranog premijera. U Port-au-Princeu i okolici na snazi je vanredno stanje koje traje mjesec dana, dok je policijski sat produžen.
Henry je bio u Keniji kako bi potpisao sporazum o raspoređivanju međunarodnih sigurnosnih snaga za pomoć u borbi protiv nasilja kada je koalicija bandi napala policijske stanice i upala u dva najveća zatvora na Haitiju.
Avion koji je prevozio Henryja zaustavljen je u slijetanju nakon stalnih napada na međunarodni aerodrom na Haitiju.
Henry je izrazio želju da se vrati na Haiti, ali se sigurnosna situacija mora poboljšati prije nego što to bude mogao učiniti, objavio je visoki američki dužnosnik. Dodao je da je Henry prvo donio odluku da odstupi u petak, ali je čekao službenu objavu kako bi se mogli održati razgovori.
Prijelazno vijeće
Predsjednik Ali je rekao da će prijelazno predsjedničko vijeće imati dva promatrača i sedam članova s pravom glasa, uključujući predstavnike nekoliko koalicija, privatnog sektora i civilnog društva te jednog vjerskog vođu. Vijeće je dobilo mandat da "brzo" imenuje privremenog premijera, rekao je.
Raseljene hiljade stanovnika
Val nasilja na Haitiju prisilio je više od 15.000 ljudi da napuste svoje domove, uzrokujući sve veći osjećaj bijede i bezakonja. "Naoružane bande natjerale su nas da napustimo naše domove. Uništile su nam kuće, a mi smo na ulici", rekao je Nicolas, koji spava u tako skučenim uvjetima da se, kako kaže, osjeća kao životinja.
Situacija je eskalirala prošle sedmice kada je premijer Ariel Henry otišao u Keniju kako bi sklopio dogovor o raspoređivanju stranih trupa za ponovno uspostavljanje reda. Vlada je proglasila vanredno stanje nakon što su zatvorenici pobjegli iz dva velika zatvora, a u glavnom gradu čula se jaka pucnjava.
Ambasade su u međuvremenu opozvala svoje osoblje. Dominikanska Republika, koja s Haitijem dijeli otok Hispaniolu, nastoji ojačati svoju granicu i rekla je da neće postavljati izbjegličke kampove za Haićane koji bježe.
Reynold Saint-Paul, stanovnik četvrti Lalue u Port-au-Princeu, rekao je da je došao u sklonište kako bi pronašao vodu, resurs kojeg ima sve manje u glavnom gradu. Grupa za zaštitu ljudskih prava Plan International rekla je da mnogi bježe iz glavnog grada prema Artiboniteu, tradicionalnom području uzgoja žitarica na Haitiju, čiji se stanovnici suočavaju s nestašicom hrane dok se borbe šire prema sjeveru.
Bande maloljetnika
Grupa je objavila da mnoge porodice gladuju, polovina djece ne pohađa školu, a loše ekonomske prilike natjerale su mnoge da se pridruže bandama. Procjenjuje se da su oko 30 do 50 posto članova bande maloljetnici, reklo je udruženje za prava djece.
Direktor grupe Plan International Allassane Drabo rekao je da su djevojčice u posebnoj opasnosti od prisilnog braka jer im roditelji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe. "Široko rasprostranjeno nasilje mnogima oduzima djetinjstvo, a djevojčice su prisiljene zamijeniti školske udžbenike i hljeb za oružje i vjenčanice", rekao je.
Kwanli Kladstrup, državna direktorica agencije za pomoć Concern Worldwide, rekla je da se pet od 11 miliona Haićana suočava s akutnom glađu. "Mir i sigurnost moraju se uspostaviti što je prije moguće kako bi se omogućilo daljnje jačanje humanitarnog rada", rekla je.
Od atentata na predsjednika Jovenela Moisea 2021. godine, nasilne bande proširile su svoj teritorij, a ionako loša sigurnosna situacija se pogoršala. UN procjenjuje da je u sukobu prošle godine poginulo blizu 5000 ljudi, a oko 300.000 ih je protjerano iz svojih domova.
