Kometa poznat kao "Đavolja kometa" trenutno prolazi pokraj Zemlje i eksplodira na svom putu oko Sunca, ali naučnik koji proučava takve fenomene rekao je za Insider da unatoč veličini i neobičnosti ove komete, njeno prijeteće ime ne označava prijetnju Zemlji.
Naučnici je prepoznaju kao 12P/Pons-Brooks, a posljednji put smo je mogli vidjeti na nebu prije više od 70 godina. Procjenjuje se da je čvrsta jezgra komete promjera oko 20 kilometara, što je otprilike dvostruko veće od najviše tačke Mount Everesta.
Obično, komete imaju promjer između 1 i 3 kilometra, no Đavolja kometa je iznimno velika i rijetka, kako tvrdi Teddy Kareta, postdoktorski istraživač na Lowell Opservatoriju u Flagstaffu u SAD.
"Znamo da je velika. Znamo da je neobična. Znamo da je rijetka", rekao je Kareta za Insider. Očekuje se da će kometa biti najvidljivija sljedećeg proljeća. Kometa će, čak i u svom najbližem prolazu, biti udaljena oko 1,5 astronomskih jedinica, što znači da će biti dalje od Zemlje nego što je Sunce.
"Možda će biti dovoljno svijetao da je možete vidjeti golim okom ili pomoću dvogleda, ali to neće biti zbog njene iznimne blizine", istaknuo je Kareta. "To će biti zbog njegove prirodne svjetline."
Ova kometa je iznimno svijetla i neobična. Njeni "rogovi" zapravo su repovi plina i prašine koji su rezultat niza neobičnih eksplozivnih izbijanja za koja naučnici još uvijek nemaju potpuno razumijevanje. Ove godine su zabilježena dva takva izbijanja, prvo u julu, a zatim i ranije ovog mjeseca.
"Kada se dogodi 'izbijanje'", prema Kareti, "komete postaju znatno aktivnije i izbacuju tone plina i prašine u vrlo kratkom vremenu. Tada kometa brzo postaje svjetliji i zatim se vrati na svjetlinu koju je imao prije izbijanja. Kod Pons-Brooksa, ovo su zaista svijetli i iznimno veliki izboji. To čini ovaj komet toliko zanimljivim za naučnike."
Ova izbijanja su posebno zanimljiva zbog svoje učestalosti i lokacije. Jedna teorija sugerira da komete sadrže oblike leda koji, kad su prvi put izloženi toplini Sunca, uzrokuju eksplozije. Međutim, takva izbijanja obično su opažena bliže Suncu i to ne tako često.
"Možda se dogodi dvaput u pet godina", istaknuo je Kareta. "No, kometa Pons-Brooks eksplodira relativno često i, što je još čudnije, udaljen je od Sunca. Sada je dalje od Sunca od Marsa, gdje 'nije baš toplo'. To postavlja pitanje: 'Odakle dolazi energija koja pokreće ova velika izbijanja?' i činjenica da može toliko puta, tako često."
Kometa se očekuje da će dosegnuti svoju najveću svjetlinu sredinom aprila 2024. godine dok nastavlja svoje putovanje oko Sunca svakih 71,2 godine. Astronomi, kako profesionalni, tako i amateri, s nestrpljenjem je očekuju.
"Vjerujem da je mnogo ljudi zaista uzbuđeno zbog ovog događaja", zaključuje Kareta.
