Uvjeriti gotovo 200 svjetskih čelnika da se slože oko plana za sprečavanje globalnog zagrijavanja dok vrijeme za spas planete ubrzano istječe nikada nije bilo lak zadatak. Ovogodišnja konferencija UN-a o klimatskim promjenama, poznata i kao COP26, pred sobom ima još teži izazov. Za razliku od konferencije u Parizu 2015. na kojoj su dana obećanja, sada će zemlje trebati pokazati koliko je napretka uistinu postignuto i potencijalno se složiti oko novih, još agresivnijih mjera.
Naučnici upozoravaju da je brzo i opsežno smanjenje emisije stakleničkih plinova jedini način da se izbjegnu sve gore klimatske katastrofe. Britanski premijer Boris Johnson upozorio je kako postoji opasnost da konferencija ne uspije unatoč obećanjima brojnih zemalja da će se angažirati na smanjenju emisija CO2. BBC je objavio da neki od najvećih zagađivača, naprimjer Saudijska Arabija, Japan i Australija, traže da se ne juri prebrzo u odustajanje od fosilnih goriva. Međunarodna agencija za energiju (IEA) već je upozorila kako bi, čak i ako zemlje ispune svoja trenutačna obećanja o nultoj stopi emisije ugljika na vrijeme, to bi smanjilo samo 20% emisija potrebnih za postizanje nulte stope do 2050. godine. Papa Franjo je uoči summita političkim čelnicima poručio da trebaju dati 'konkretnu nadu' budućim generacijama donošenjem radikalnih odgovora na ekološku krizu.
UN je upozorio da trenutne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova dovode svijet do prosječnog porasta temperature od 2,7°C i da ako ne dođe do značajnog smanjenja emisija u sljedećoj deceniji, zauvijek ćemo izgubiti mogućnost da dosegnemo 1,5 stepeni. Ciljevi konferencije vrte se oko četiri ključne riječi - ugljen, automobili, novac i drveće. To znači prestanak upotrebe fosilnog goriva koje najviše onečišćuje, postepeno ukidanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem, prikupljanje novaca kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da prijeđu na čišću energiju i poništavanje globalnog krčenja šuma.
U središtu razgovora je i pitanje pravednosti. Prije više od deset godina, razvijene zemlje obećale su da će do 2020. prikupljati 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da pređu na čišću energiju. Izvještaj objavljen uoči samita pokazuje da još uvijek nisu ispunili obećanje.
Zato zemlje u razvoju kažu da su bogate zemlje uništile planetu dok su se industrijalizirale i da je sada nepravedno da ometaju ekonomski napredak drugih i da ne osiguravaju dovoljno novca da pomognu siromašnim zemljama. Konferencija počinje u nedjelju i traje dva tjedna, do 12. novembra. Očekuje se da će prva dva dana čelnici iskoristiti za grandiozne govore i možda neka nova obećanja. Kineski predsjednik Xi Jinping, koji nije napustio Kinu od prošle godine kada je njegovu zemlju prvi put zahvatila pandemija, summitu će prisustvovati putem videoveze. Od dolaska na summit je odustala i kraljica Elizabeta II. kojoj je savjetovano da se odmara nakon što je bila hospitalizirana, a pojaviti se neće niti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Konferenciji COP26 prijeti i da postane potencijalna zdravstvena katastrofa jer će se gotovo 30 hiljada učesnika i desetine hiljada demonstranata dvije sedmice tiskati u Glazgovu na jednom od najvećih samita ikada organiziranih u Britaniji. Čini se da su škotske vlasti uspjele izbjeći štrajk željezničkih radnika koji je mogao zaustavio vozove. Ali, još uvijek postoji opasnost da će u štrajk krenuti smetlari koji su bijesni zbog poteza grada da se smeće prikuplja samo tri puta mjesečno, zbog čega je došlo do povećanja ionako velike populacije štakora u gradu.
