Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine razmatrat će na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH koji je pripremilo Ministarstvo rada i socijalne politike, a koji je Vlada FBiH usvojila 19. maja.
Tim zakonom uređuju se djelatnost i korisnici usluga ustanova socijalne zaštite Federacije BiH, osnovni i posebni standardi u pogledu obavljanja njihove propisane djelatnosti i zaštite prava smještenih korisnika, tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja, finansiranje, nadzor nad radom, te druga pitanja od značaja za rad i funkcioniranje ustanova socijalne zaštite Federacije BiH.
Zakonom se uređuje funkcioniranje pet javnih ustanova, koje imaju status pravnog subjekta - Drin, Bakovići, Pazarić, Ljubuški i Sarajevo - a koje su pravni sljedbenici ranijih zavoda čiji je osnivač Parlament Federacije BiH.
"Cilj je da se uspostavi kvalitetan pravni okvir za transformaciju načina zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija u ustanovama socijalne zaštite. Također, želimo otkloniti većinu uočenih problema u vezi uspostave i provedbe minimalnih standarda stručnog rada, te osigurati ispunjavanje nužnih infrastrukturnih preduvjeta od strane ovih ustanova za kvalitetno pružanje usluga. Cilj je i značajna profesionalizacija upravljačkih, nadzornih i rukovodnih pozicija", kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
Zakon određuje da se u ustanovi Pazarić mogu primati korisnici do 30-e godine života, dok se u ustanovama Bakovići i Drin ne mogu primati osobe mlađe od 18 godina.
Također, u ustanovi Pazarić moći će se primati i djeca kojima je dijagnosticiran poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, a za koje trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji adekvatna institucionalna zaštita.
Prema rješenjima u Prijedlogu zakona, ustanove i njihovi uposlenici su dužni postupati prema korisnicima usluga u skladu s međunarodnim standardima, po načelu humanizma i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, dužni su informirati ih i uključiti ih u proces odlučivanja shodno njihovim mogućnostima.
Zakonom su utvrđena tijela upravljanja (upravni odbor), nadzora (nadzorni odbor) i rukovođenja (direktor), njihova nadležnost, način imenovanja, te posebni uvjeti za obnašanje ovih funkcija.
"Upravni odbor će imati pet članova, po jedan član bi se imenovao iz reda stručnih uposlenika ustanove i iz reda zakonskih zastupnika smještenih korisnika ustanove, dok se tri člana imenuju iz reda stručnih osoba iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u upravni odbor ovih ustanova. Imenovat će se i zajednički nadzorni odbor koji će vršiti nadzor nad finansijskim poslovanjem svih pet ustanova", pojašnjava ministar Drljača.
Naknade članovima upravnog odbora i zajedničkog nadzornog odbora će se finansirati iz budžeta Federacije BiH, čime će se rasteretiti budžeti ustanova. Ranije imenovani članovi upravnog i nadzornog odbora nastavit će svoje funkcije do imenovanja novih članova nadzornog i upravnog odbora, a najkasnije do šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.
S ciljem osiguranja transparentnosti u njihovom radu ustanove su dužne voditi javne registre donacija i subvencija te kapitalnih investicija i stalnih sredstava. Nadzor nad finansijskim poslovanjem provodi Ured za reviziju institucija u Federaciji, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.