Deseti tom Rječnika bosanskog jezika, kapitalnog djela akademika Dževada Jahića, predstavljen je danas u Sarajevu. Kako je na promociji rečeno, radi se o enciklopedijskom Rječniku bosanskog jezika u kojem se prvi put cjelovito i putem moderne leksikografske metode predstavljaju izuzetno leksičko bogatstvo i ljepota bosanskog jezika.
Sudionike promocije, pored ostalih, pozdravio je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i jedan od pokrovitelja ovog skupa Kemal Ademović istaknuvši značaj bosanskog jezika kao najvažnijeg elementa identiteta svih Bosanaca i Hercegovaca koji ga smatraju maternjim.
Riječ je o, kako je kazao, elementu identiteta oko kojeg se okuplja najbrojniji dio bh. društva, odnosno svi oni kojima BiH na prvom mjestu.
"Bosanski jezik je prešao etničke granice, jer nije zanemariv broj onih koji se etnički ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, a da govore tim jezikom", kazao je Ademović, podsjećajući kako se radi o elementu zajedničkog državnog identiteta te simbolu pripadnosti državi Bosni i Hercegovini.
O različitim kulturnim i historijskim aspektima i značaju bosanskog jezika govorili su u ime organizatora promocije - predsjednica Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) akademkinja Hasnija Tuna Muratagić i generalni sekretar ove organizacije Emir Zlatar, kao i predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji prof. dr. Misala Pramenković te rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Rifat Škrielj.
Naučne i stručne domete i aspekte spomenutog projekta predstavili si promotori - prof. dr. Amira Hadžagić-Turbić sa Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Đenita Haverić (UNSA) i direktor Instituta za jezik UNSA dr. sci. Jasmin Hodžić, kao i sam autor Rječnika bosanskog jezika, a na promocji je pročitano i pismo podrške Sulje Mustafića, predsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Sudionici skupa su, između ostalog, otvorili i pitanje odsustva podrške zvaničnih institucija projektima poput ovoga, koji kako ističu, predstavlja opće dobro i trajnu vrijednost, ključni fenomen u historijskom i kulturnom kontekstu.
Poručili su kako je krajnje neodgovoran, nepojmljiv i nedopustiv takav odnos spram bogatog historijskog naslijeđa kakvo predstavlja maternji jezik u kojem se prelamaju i svi drugi kulturni dometi.
Autor Jahić u tom kontekstu ističe kako se putem jezika sve naslijeđuje, te da, nažalost, njegov značaj u bh. okvirima ne prati i odgovarajuća društvena svijest, ocijenivši kako je jezik u civiliziranim zemljama kulturno identifikacijsko pitanje broj jedan.
Dodao je kako se radi o veoma kompleksnoj pojavi izloženoj svim drugim društvenim pojavama, te da je jezik, nerijetko, izložen pokušajima politizacije i ideološkim pritiscima, a da je zadatak struke i nauke da nadvlada sve te negativne utjecaje.
Kompletan projekt prvog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika trebao bi biti zaokružen u narednim godinama, a prema najavama, trebalo bi biti objavljeno još deset tomova.
Organizator promocije upriličene u sklopu obilježavanja svjetskog Dana maternjeg jezika je VKBI, a ovaj nesvakidašnji događaj održan je pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH.
Prvi enciklopedijski Rječnik bosanskog jezika rezultat je višedecenijskog rada akademika Dževada Jahića, lingviste, književnika i vrsnog poznavaoca bosanskog jezika koji želi stvoriti naučni rječnik potkrijepljen leksikografskom građom i istovremeno praktično upotrebljiv.
Kako je na promociji rečeno, prvi put se cjelovitom modernom leksikografskom metodom predstavlja leksičko bogatstvo bosanskog jezika na preko 5.500 stranica, sa više od 100.000 natuknica i oko 500.000 razrađenih i opisanih jezičkih jedinica.
Rječnik bosanskog jezika je sinteza bosanske leksikografije, o čemu svjedoči pet priručnika u jednome - enciklopedijski, gramatički, etimološki, frazeološki i onomastički, koje njegov autor nudi, a njime će biti obuhvaćeno više od 750 bh. književnika od najstarijih vremena do danas.
