Naredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za 7. juli, a jedna od najavljenih tačaka dnevnog reda je zakon čija je namjera uspostavljanje registra o osobama osuđenim za krivična djela počinjena na štetu djece i omladine.
Za počinioce nedjela koja tretira ovaj zakon, u svakodnevnoj komunikaciji, kolokvijalno, ustaljen je termin 'pedofili'.
Tekst višestruko nijansira vrste nedjela seksualnog iskorištavanja djece i mololjetnika te propisuje borbu protiv ovih teških pojava.
Ciljevi su zaštita djece i maloljetnika i sprečavanje da osuđenici ponove zlodjela ili počine slična.
Između ostalog je predviđeno da osobe čija su imena u registru ne smiju posjećivati objekte i mjesta gdje se okupljaju djeca - vrtiće, škole, igrališta, lokacije organizovanih priredbi i proslava i sl.
Osuđeni počinilac bi i do 20 godina po izdržanoj kazni morao da se javlja policiji i obavezno obavještava o putovanjima van mjesta stanovanja i promjeni ličnih podataka. U slučaju da po izdržanoj kazni prekrši neku od navedenih mjera, može se suočiti s novčanom kaznom i do 5.000 KM ili ponovnim zatvorom.
Njegovi lični podaci, vrsta počinjenog krivičnog djela i kazna, fizičke karakteristike i drugi detalji, ostajali bi kao podaci u registru trajno.
Službeni predlagači Nacrta zakona su delegati u Domu naroda Jasmin Duvnjak i Aner Žuljević.
"Podaci iz registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece", naveli su oni također u tekstu.
Ustanove, institucije i udruženja, kod zapošljavanja osoba što bi po prirodi posla bile u kontaktu s djecom, morali bi prethodno da provjere da li su imena kandidata eventualno u navedenom registru.
Duvnjak i Žuljević predlažu primjenu njihovog zakona prema počiniocima krivičnih djela silovanja djece i maloljetnika, spolnog odnosa sa nemoćnom osobom, spolnog odnosa na osnovu zloupotrebe položaja, prinude na spolni odnos, spolnog odnosa sa djetetom, bludne radnje, zadovoljenja pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenja na prostituciju, iskorištavanja djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanja djeteta s pornografijom te rodoskrvnuća.
U obrazloženju, navode da se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, uz službene evidencije o pravosnažno osuđenim osobama, javljaju i registri za posebnu grupu počinilaca krivičnih djela protiv spolne slobode.
"Te evidencije se mogu odnositi samo na počinioce krivičnih djela na štetu djece ili na sve učinioce. Sadrže uglavnom lične podatke o osuđenoj osobi, o krivičnom djelu i presudi te su eventualno u nekim evidencijama i podaci o žrtvama i njihovom odnosu sa učiniocem krivičnog djela. Vođenje evidencija zakonom se povjerava u nadležnost policiji, sudovima, državnom tužilaštvu ili ministarstvima, dok pristup može biti dozvoljen službenim osobama, određenim institucijama i ustanovama te u krajnoj liniji, široj javnosti putem interneta", naveli su predlagači.
U nekim zemljama, navode također Duvnjak i Žuljević, podaci u evidencijama čuvaju se određeni broj godina a u nekim trajno.
Uspostava ovih evidencija postala je međunarodno-pravni standard i obaveza zemalja koje ratificiraju Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Konvenciju su ratificirale sve zemlje bivše Jugoslavije.
Puni službeni naziv Duvnjakovog i Žuljevićevog akta je Nacrt zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
